U studenome 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 324 tisuće, što je za 58,7% više nego u studenome 2021., kada je ostvaren promet od samo 204 tisuće putnika zbog širenja bolesti COVID-19. U odnosu na studeni 2019., kada je promet putnika iznosio 351 tisuću putnika, promet putnika u studenome 2022. manji je za 7,6%. Ukupan promet putnika od siječnja do studenoga 2022. iznosio je 9 481 tisuću, odnosno 14,4% manje nego u istom razdoblju 2019.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 252 tisuće putnika, što je porast od 55,0% u odnosu na studeni 2021., kada su prevezene 162 tisuće putnika, i porast od 3,0% u odnosu na studeni 2019., kada je promet iznosio 244 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Split, s 37 tisuća putnika, što je porast od 44,3% u odnosu na studeni 2021., kada je prevezeno 26 tisuća putnika, i pad od 13,4% u odnosu na studeni 2019., kada je promet iznosio 43 tisuće putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 30 tisuća putnika, što je porast od 129,8% u odnosu na studeni 2021., kada je promet iznosio 13 tisuća putnika, te pad od 46,2% u odnosu na studeni 2019., kada je promet iznosio 57 tisuća putnika.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 77 tisuća putnika, što je za 49,8% više u odnosu na studeni 2021. i za 22,4% manje u odnosu na studeni 2019. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine s prevezenih 27 tisuća putnika, što je više za 164,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 51,5% više u odnosu na studeni 2019., te zračne luke Nizozemske s 19 tisuća prevezenih putnika, odnosno za 34,1% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 28,8% više u odnosu na studeni 2019.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u studenome 2022. iznosio je 4 991, što je porast od 14,6% u usporedbi sa studenim 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 354, i za 2,1% manje u odnosu na studeni 2019., kada je ukupan broj slijetanja i polijetanja iznosio 5 096.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u studenome 2022. iznosio je 819 tona, što je pad od 1,2% u usporedbi sa studenim 2021., kada je promet tereta iznosio 829 tona, a u odnosu na studeni 2019. pad od 4,8%.
1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U STUDENOME 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U STUDENOME 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Indeks je veći od 999. |
Izvori i metode prikupljanja podataka
Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.
Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.
Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.
Obuhvat
Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.
Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).
Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.
Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.
Kratice | |
COVID-19 | bolest prouzročena koronavirusom |
t | tona |
tis. | tisuća |
Znakovi | |
- | nema pojave |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr