Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 12. siječnja 2023.
TRAN-2022-2-1/11

ISSN 1334-0557

PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U STUDENOME 2022.

 

U studenome 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 324 tisuće, što je za 58,7% više nego u studenome 2021., kada je ostvaren promet od samo 204 tisuće putnika zbog širenja bolesti COVID-19. U odnosu na studeni 2019., kada je promet putnika iznosio 351 tisuću putnika, promet putnika u studenome 2022. manji je za 7,6%. Ukupan promet putnika od siječnja do studenoga 2022. iznosio je 9 481 tisuću, odnosno 14,4% manje nego u istom razdoblju 2019.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 252 tisuće putnika, što je porast od 55,0% u odnosu na studeni 2021., kada su prevezene 162 tisuće putnika, i porast od 3,0% u odnosu na studeni 2019., kada je promet iznosio 244 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Split, s 37 tisuća putnika, što je porast od 44,3% u odnosu na studeni 2021., kada je prevezeno 26 tisuća putnika, i pad od 13,4% u odnosu na studeni 2019., kada je promet iznosio 43 tisuće putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 30 tisuća putnika, što je porast od 129,8% u odnosu na studeni 2021., kada je promet iznosio 13 tisuća putnika, te pad od 46,2% u odnosu na studeni 2019., kada je promet iznosio 57 tisuća putnika.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 77 tisuća putnika, što je za 49,8% više u odnosu na studeni 2021. i za 22,4% manje u odnosu na studeni 2019. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine s prevezenih 27 tisuća putnika, što je više za 164,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 51,5% više u odnosu na studeni 2019., te zračne luke Nizozemske s 19 tisuća prevezenih putnika, odnosno za 34,1% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 28,8% više u odnosu na studeni 2019.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u studenome 2022. iznosio je 4 991, što je porast od 14,6% u usporedbi sa studenim 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 354, i za 2,1% manje u odnosu na studeni 2019., kada je ukupan broj slijetanja i polijetanja iznosio 5 096.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u studenome 2022. iznosio je 819 tona, što je pad od 1,2% u usporedbi sa studenim 2021., kada je promet tereta iznosio 829 tona, a u odnosu na studeni 2019. pad od 4,8%.

G-1. PUTNICI U ZRAČNIM LUKAMA PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA OD STUDENOGA 2019. DO STUDENOGA 2022.

1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA

       Mjerna jedinica 2021. 2022. Indeksi
XI. I. – XI. XI. I. – XI. XI. 2022.
XI. 2021.
I. – XI. 2022.
I. – XI. 2021.
Operacije zrakoplova – ukupno broj 4 354 80 894 4 991 113 533 114,6 140,3
Promet putnika  tis. 204 4 485 324 9 481 158,7 211,4
Promet tereta t 829 7 959 819 8 947 98,8 112,4

2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U STUDENOME 2022.

        Promet putnika Indeksi
XI. 2022.
XI. 2021.
Ukupno 323 812 158,7
Zagreb 251 557 155,0
Split 37 129 144,3
Dubrovnik 30 495 229,8
Zadar 1 413 258,8
Pula 1 399 92,6
Osijek 1 021 171,9
Rijeka 775 767,3
Mali Lošinj 23 95,8
Brač - -

3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U STUDENOME 2022.

      Promet putnika Indeksi
XI. 2022.
XI. 2021.
Njemačka 77 107 149,8
Ujedinjenja Kraljevina 27 215 264,4
Nizozemska 19 320 134,1
Francuska 17 524 128,1
Turska 17 415 132,6
Italija 14 116 123,8
Austrija 11 984 356,5
Belgija 9 387 149,2
Švicarska 8 313 187,9
Irska 6 647 1)

1) Indeks je veći od 999.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

 

Kratice  
   
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
t tona
tis. tisuća
   
   
Znakovi
   
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti