U listopadu 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 915 tisuća, što je za 62,3% više nego u listopadu 2021., kada je ostvaren promet od samo 564 tisuće putnika zbog širenja bolesti COVID-19. U odnosu na listopad 2019., kada je promet putnika iznosio 1 016 tisuća putnika, promet putnika u listopadu 2022. manji je za 9,9%. Ukupan promet putnika od siječnja do listopada 2022. iznosio je 9 157 tisuća, odnosno 14,6% manje nego u istom razdoblju 2019.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 319 tisuća putnika, što je porast od 76,6% u odnosu na listopad 2021., kada je prevezena 181 tisuća putnika, i pad od 3,0% u odnosu na listopad 2019., kada je promet iznosio 329 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 240 tisuća putnika, što je porast od 49,1% u odnosu na listopad 2021., kada je prevezena 161 tisuća putnika, i pad od 1,9% u odnosu na listopad 2019., kada je promet iznosio 244 tisuće putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 217 tisuća putnika, što je porast od 89,5% u odnosu na listopad 2021., kada je promet iznosio 114 tisuća putnika, te pad od 27,2% u odnosu na listopad 2019., kada je promet iznosio 298 tisuća putnika.
Zračna luka Zadar ostvarila je promet putnika od 108 tisuća, što je porast od 37,1% u odnosu na listopad 2021., kada je prevezeno 79 tisuća putnika, te je ostvaren porast prometa putnika od 31,7% u odnosu na listopad 2019. Slijedi zračna luka Pula s 20 tisuća putnika, što je pad od 16,0% u odnosu na listopad 2021., kada su prevezene 24 tisuće putnika, i pad od 54,1% u odnosu na isto razdoblje 2019. Zračna luka Rijeka ostvarila je promet putnika od 10 tisuća, što je porast od 171,5% u odnosu na listopad 2021., kada su prevezene 4 tisuće putnika, i pad od 41,2% u odnosu na listopad 2019.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 213 tisuća putnika, što je za 37,7% više u odnosu na listopad 2021. i za 16,0% manje u odnosu na listopad 2019. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine s prevezene 162 tisuće putnika, što je više za 118,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 12,2% manje u odnosu na listopad 2019., te zračne luke Francuske s 63 tisuće prevezenih putnika, odnosno za 55,7% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 7,4% više u odnosu na listopad 2019.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u listopadu 2022. iznosio je 10 787, što je porast od 15,1% u usporedbi s listopadom 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 9 368, i za 3,5% manje u odnosu na listopad 2019., kada je ukupan broj slijetanja i polijetanja iznosio 11 175.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u listopadu 2022. iznosio je 816 tona, što je porast od 4,2% u usporedbi s listopadom 2021., kada je promet tereta iznosio 783 tone, a u odnosu na listopad 2019. pad od 26,1%.
1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U LISTOPADU 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U LISTOPADU 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Izvori i metode prikupljanja podataka
Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.
Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.
Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.
Obuhvat
Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.
Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).
Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.
Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.
Kratice | |
COVID-19 | bolest prouzročena koronavirusom |
t | tona |
tis. | tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr