U rujnu 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 373 tisuće, što je za 50,5% više nego u rujnu 2021., kada je ostvaren promet od samo 912 tisuća putnika zbog širenja bolesti COVID-19. U odnosu na rujan 2019., kada je promet putnika iznosio 1 494 tisuće putnika, promet putnika u rujnu 2022. manji je za 8,2%. Ukupan promet putnika od siječnja do rujna 2022. iznosio je 8 242 tisuće, odnosno 15,1% manje nego u istom razdoblju 2019.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, s 442 tisuće putnika, što je porast od 35,4% u odnosu na rujan 2021., kada je prevezeno 326 tisuća putnika, i pad od 5,5% u odnosu na rujan 2019., kada je promet iznosio 468 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 335 tisuća putnika, što je porast od 61,9% u odnosu na rujan 2021., kada je prevezeno 207 tisuća putnika, i pad od 16,9% u odnosu na rujan 2019., kada je promet iznosio 403 tisuće putnika, te zračna luka Zagreb, s 323 tisuće putnika, što je porast od 70,8% u odnosu na rujan 2021., kada je promet iznosio 189 tisuća putnika, i pad od 7,1% u odnosu na rujan 2019., kada je promet iznosio 348 tisuća putnika.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 279 tisuća putnika, što je za 37,6% više u odnosu na rujan 2021. i za 12,4% manje u odnosu na rujan 2019. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine s prevezenih 268 tisuća putnika, što je za 78,7% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 8,0% manje u odnosu na rujan 2019., te zračne luke Francuske s 93 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 41,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i pad od 2,1% u odnosu na rujan 2019.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u rujnu 2022. iznosio je 14 287, što je porast od 7,7% u usporedbi s rujnom 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 13 270, i pad od 6,4% u odnosu na rujan 2019., kada je ukupan broj slijetanja i polijetanja iznosio 15 272.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u rujnu 2022. iznosio je 899 tona, što je porast od 5,9% u usporedbi s rujnom 2021., kada je promet tereta iznosio 849 tona, i pad od 6,1% u odnosu na rujan 2019.
1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U RUJNU 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U RUJNU 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Izvori i metode prikupljanja podataka
Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.
Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.
Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.
Obuhvat
Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.
Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).
Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.
Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.
Kratice | |
COVID-19 | bolest prouzročena koronavirusom |
t | tona |
tis. | tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr