PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U KOLOVOZU 2022.

U kolovozu 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 773 tisuće, što je za 41,8% više nego u kolovozu 2021., kada je ostvaren promet od samo 1 250 tisuća putnika zbog širenja bolesti COVID-19. U odnosu na kolovoz 2019., kada je promet putnika iznosio 1 951 tisuću putnika, promet putnika u kolovozu 2022. manji je za 9,2%. Ukupan promet putnika od siječnja do kolovoza 2022. iznosio je 6 869 tisuća, odnosno 83,7% prometa iz istog razdoblja 2019.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, sa 623 tisuće putnika, što je porast od 26,8% u odnosu na kolovoz 2021., kada je prevezena 491 tisuća putnika i pad od 6,9% u odnosu na kolovoz 2019., kada je promet iznosio 669 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 428 tisuća putnika, što je porast od 48,4% u odnosu na kolovoz 2021., kada je prevezeno 288 tisuća putnika i pad od 18,1% u odnosu na kolovoz 2019., kada je promet iznosio 522 tisuće putnika, te zračna luka Zagreb, s 346 tisuća putnika, što je porast od 79,0% u odnosu na kolovoz 2021., kada je promet iznosio 193 tisuće putnika, te pad od 7,4% u odnosu na kolovoz 2019., kada je promet iznosio 374 tisuće putnika.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 319 tisuća putnika, što je porast od 32,1% u odnosu na isto razdoblje 2021., kada su prevezene 242 tisuće putnika.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u kolovozu 2022. iznosio je 18 437, što je porast od 13,0% u usporedbi s kolovozom 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 16 318. Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u kolovozu 2019. iznosio je 19 847.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u kolovozu 2022. iznosio je 788 tona, što je porast od 2,5% u usporedbi s kolovozom 2021., kada je promet tereta iznosio 769 tona.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr