Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 11. kolovoza 2022.
TRAN-2022-2-1/6

ISSN 1334-0557

PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U LIPNJU 2022.

 

U lipnju 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 282 tisuće putnika ili njih 300,5% više nego u lipnju 2021., kada je ostvaren promet od samo 320 tisuća putnika zbog pandemije prouzročene širenjem bolesti COVID-19.

Najveći putnički promet ostvarila je zračna luka Split, s 418 tisuća putnika (porast od 264,6% u odnosu na lipanj 2021., kada je prevezeno 115 tisuća putnika), slijedi zračna luka Dubrovnik, s 311 tisuća putnika (porast od 428,2% u odnosu na lipanj 2021., kada je prevezeno samo 59 tisuća putnika), te zračna luka Zagreb, s 291 tisućom putnika (porast od 191,9% u odnosu na lipanj 2021., kada je prevezeno 100 tisuća putnika).

Najveći međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama u Njemačkoj, 259 tisuća putnika, što je porast od 256,9% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u lipnju 2022. iznosio je 15 011, što je porast od 90,3% u usporedbi s lipnjem 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 7 890.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u lipnju 2022. iznosio je 1 001 tonu, što je porast od 41,4% u usporedbi s lipnjem 2021., kada je promet tereta iznosio 708 tona.

U prvom polugodištu 2022. u usporedbi s istim razdobljem 2021. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 101,7%, ukupan promet putnika za 398,3%, a ukupan promet tereta za 19,4%.

G-1. PUTNICI U ZRAČNIM LUKAMA PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA OD LIPNJA 2019. DO LIPNJA 2022.

1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA

    Mjerna jedinica 2021. 2022. Indeksi
VI. I. – VI. VI. I. – VI. VI. 2022.
VI. 2021.
I. – VI. 2022.
I. – VI. 2021.
Operacije zrakoplova – ukupno broj 7 890 23 187 15 011 46 777 190,3 201,7
Promet putnika  tis.  320  668 1 282 3 328 400,5 498,3
Promet tereta t  708 3 954 1 001 4 720 141,4 119,4

2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U LIPNJU 2022.

   Promet putnika Indeksi
VI. 2022.
VI. 2021.
Ukupno 1 281 877 400,5
Split  418 184 364,6
Dubrovnik  311 298 528,2
Zagreb  291 117 291,9
Zadar  170 371 719,3
Pula  60 661 319,6
Rijeka  26 163 1)
Brač  2 059 326,8
Osijek  1 869 183,1
Mali Lošinj   155 56,4

1) Indeks je veći od 999.

3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U LIPNJU 2022.

   Promet putnika Indeksi
VI. 2022.
VI. 2021.
Njemačka  258 638 356,9
Ujedinjenja Kraljevina  247 415 1)
Francuska  94 783 330,9
Nizozemska  63 457 228,8
Italija  61 584 1)
Austrija  60 277 498,7
Poljska  60 220 263,4
Švedska  44 412 551,4
Irska  37 971 986,3
Norveška  36 468 1)

1) Indeks je veći od 999.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

 

Kratice  
   
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
t tona
tis. tisuća
   

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti