U lipnju 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 282 tisuće putnika ili njih 300,5% više nego u lipnju 2021., kada je ostvaren promet od samo 320 tisuća putnika zbog pandemije prouzročene širenjem bolesti COVID-19.
Najveći putnički promet ostvarila je zračna luka Split, s 418 tisuća putnika (porast od 264,6% u odnosu na lipanj 2021., kada je prevezeno 115 tisuća putnika), slijedi zračna luka Dubrovnik, s 311 tisuća putnika (porast od 428,2% u odnosu na lipanj 2021., kada je prevezeno samo 59 tisuća putnika), te zračna luka Zagreb, s 291 tisućom putnika (porast od 191,9% u odnosu na lipanj 2021., kada je prevezeno 100 tisuća putnika).
Najveći međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama u Njemačkoj, 259 tisuća putnika, što je porast od 256,9% u odnosu na isto razdoblje 2021.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u lipnju 2022. iznosio je 15 011, što je porast od 90,3% u usporedbi s lipnjem 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 7 890.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u lipnju 2022. iznosio je 1 001 tonu, što je porast od 41,4% u usporedbi s lipnjem 2021., kada je promet tereta iznosio 708 tona.
U prvom polugodištu 2022. u usporedbi s istim razdobljem 2021. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 101,7%, ukupan promet putnika za 398,3%, a ukupan promet tereta za 19,4%.
1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U LIPNJU 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Indeks je veći od 999. |
3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U LIPNJU 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Indeks je veći od 999. |
Izvori i metode prikupljanja podataka
Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.
Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.
Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.
Obuhvat
Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.
Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).
Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.
Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.
Kratice | |
COVID-19 | bolest prouzročena koronavirusom |
t | tona |
tis. | tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr