Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 14. studenog 2022.
TRAN-2022-3-1/3

ISSN 1334-0557

PROMET U MORSKIM LUKAMA U TREĆEM TROMJESEČJU 2022.

 

Porast broja putnika u trećem tromjesečju 2022.

U hrvatskim morskim lukama u trećem tromjesečju 2022. ukrcano je i iskrcano više od 18 milijuna putnika. U usporedbi s istim razdobljem 2021., to je porast za 14,5%. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2019., prisutan je pad za 3,7%.

Na trajektima i putničkim brodovima u trećem tromjesečju 2022. prevezeno je 17,7 milijuna putnika, što je više za 12,6% nego u istom razdoblju 2021. Porast putnika ostvaren je u svim većim lukama i u međunarodnom prometu. Na brodove se ukrcalo i iskrcalo 1,3% manje osobnih vozila i 20,4% više autobusa u usporedbi s istim tromjesečjem 2021.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama 435 tisuća iskrcano je s brodova za kružna putovanja te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2021., to je porast za 174,6%.

Porast prometa robe u trećem tromjesečju 2022.

Ukupan promet robe na razini Republike Hrvatske porastao je za 10,7% u odnosu na isto razdoblje 2021., zbog porasta prometa suhe rasute robe, za 32,2% (s udjelom u ukupnom prometu robe od 29%), te porasta tona robe u kontejnerima, za 16,9% (s udjelom u ukupnom prometu robe od 17%) u odnosu na isto razdoblje 2021., dok je promet tekućeg tereta (s udjelom u ukupnom prometu robe od 47%) pao za 2,1%.

Od pet luka koje ostvaruju 92% ukupnog prometa robe u morskim lukama, porast je u trećem tromjesečju 2022. zamjetan u lukama Ploče (32,3%), Rijeka (30,8%), Bakar (8,8%) i Split (4,2%) u usporedbi s trećim tromjesečjem 2021.

G-1. PROMET PUTNIKA PO TROMJESEČJIMA U 2021. I 2022.

G-2. STRUKTURA PROMETA ROBE U TREĆEM TROMJESEČJU 2022.

1. PROMET BRODOVA, PUTNIKA I ROBE U MORSKIM LUKAMA

   Mjerna jedinica 2021. 2022. Indeksi
VII. – IX. I. – IX. VII. – IX. I. – IX. VII. – IX. 2022.
VII. – IX. 2021.
I. – IX. 2022.
I. − IX. 2021.
Promet brodova, prispjeli broj  127 056  250 378  139 883  279 767 110,1 111,7
Promet putnika tis.  15 849  23 675  18 145  29 562 114,5 124,9
Promet robe tis. t  5 049  16 233  5 589  17 857 110,7 110,0

2. PROMET ROBE U IZABRANIM1) MORSKIM LUKAMA U TREĆEM TROMJESEČJU 2022.

     Ukupan promet robe, t Indeksi
VII. – IX. 2022.
VII. – IX. 2021.
Omišalj 1 518 934 88,7
Ploče 1 250 302 132,3
Rijeka 1 069 896 130,8
Split  659 133 104,2
Bakar  658 609 108,8

1) Luke koje su u prethodne tri godine ostvarile ukupan godišnji promet robe veći ili jednak 1 mil. t

3. PROMET PUTNIKA U IZABRANIM1) MORSKIM LUKAMA U TREĆEM TROMJESEČJU 2022.

     Promet putnika, ukupno Indeksi
VII. – IX. 2022.
VII. – IX. 2021.
Unutarnji promet putnika Indeksi
VII. – IX. 2022.
VII. – IX. 2021.
Međunarodni promet putnika Indeksi
VII. – IX. 2022.
VII. – IX. 2021.
Ukupno 18 144 658 114,5 17 483 966 112,1  660 692 258,4
Od toga            
Split 2 567 366 120,1 2 372 127 117,2  195 239 171,2
Dubrovnik 1 418 876 155,6 1 222 248 148,8  196 628 218,0
Korčula2) 1 217 053 121,9 1 204 181 120,9  12 872 614,1
Jablanac 1 173 102 111,1 1 173 102 111,1 - -
Zadar 1 113 922 116,6 1 027 389 108,0  86 533 3)
Cres  921 964 104,8  921 301 104,7   663 -
Supetar  878 348 112,0  878 348 112,0 - -
Preko  807 364 105,2  807 364 105,2 - -
Rab  713 873 108,7  713 419 108,6   454 -
Krk  707 655 106,4  707 308 106,3   347 -
Novalja  655 420 115,4  654 430 115,3   990 3)
Biograd  577 351 104,0  577 351 104,0 - -
Šibenik  573 740 148,4  560 869 146,4  12 871 344,0
Pula4)  551 290 114,5  525 408 110,0  25 882 708,3
Hvar  504 827 150,8  493 693 148,9  11 134 343,2
Makarska  378 180 105,9  378 180 105,9 - -
Stari Grad  354 777 105,1  354 420 105,1   357 174,1
Rabac  352 946 104,0  352 946 104,0 - -
Sućuraj  216 375 98,8  216 375 98,8 - -
Rogač  179 893 101,4  179 893 101,4 - -
Vis  168 584 109,5  168 584 109,5 - -
Trogir  143 331 99,2  142 836 99,1   495 139,4
Božava  142 886 93,6  142 886 93,6 - -
Vela Luka  131 615 95,9  131 615 95,9 - -
Sobra  126 647 101,8  126 392 101,7   255 128,1
Poreč  111 907 114,2  60 692 76,5  51 215 275,2
Ploče  107 172 44,6  107 166 44,6   6 -
Trpanj  106 447 44,3  106 447 44,3 - -
Rovinj  95 140 161,4  59 803 120,3  35 337 383,0

1) Luke koje su u prethodne tri godine ostvarile ukupan promet putnika veći ili jednak 200 000
2) Uključen je promet luke Orebić.
3) Indeks je veći od 999.
4) Uključen je promet luka Brijuni i Fažana.

4. UKRCANA I ISKRCANA PUTNIČKA VOZILA PO LUČKIM KAPETANIJAMA U TREĆEM TROMJESEČJU 2022.

     Osobna vozila, motocikli i prikolice, broj Indeksi
VII. – IX. 2022.
VII. – IX. 2021.
Autobusi, broj Indeksi
VII. – IX. 2022.
VII. – IX. 2021.
Ukupno 3 209 015 98,7  12 225 120,4
Lučka kapetanija Pula  120 883 102,5   118 44,5
Lučka kapetanija Rijeka  758 806 101,0  3 383 104,5
Lučka kapetanija Senj  588 489 102,4  3 607 136,0
Lučka kapetanija Zadar  511 826 100,6   377 123,2
Lučka kapetanija Šibenik  4 749 88,3 - -
Lučka kapetanija Split  835 364 100,0  2 424 135,3
Lučka kapetanija Ploče  28 255 38,6   50 54,9
Lučka kapetanija Dubrovnik  360 643 93,9  2 266 125,3

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Detaljni mjesečni podaci od 2013. dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baza podataka ažurira se tromjesečno.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Statističko istraživanje o prometu u morskim lukama Državni zavod za statistiku provodi koristeći se podacima iz Hrvatskoga integriranoga pomorskoga informacijskog sustava. Državni zavod za statistiku preuzima od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dio baze podataka i dalje je statistički obrađuje.

Za evidentiranje dolazaka i odlazaka brodova upotrebljava se Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav (CIMIS) kao jedinstveno sučelje. U sustav CIMIS, putem ovlaštenih pomorskih agenata i brodara, brodovi dostavljaju, među ostalim podacima, i podatke o prometu robe i putnicima. Točnost i cjelovitost podataka u službenom postupku prijave verificira lučka kapetanija.

Detaljna metodološka objašnjenja dostupna su u publikaciji "Metodološke osnove za statističko istraživanje Promet u morskim lukama", koja se nalazi i na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Obuhvat

Podaci obuhvaćaju prispjele i otputovale brodove, ukrcane i iskrcane putnike te utovarenu i istovarenu robu i odnose se na rad svih javnih morskih luka u Republici Hrvatskoj.

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su svi brodovi domaće zastave i stranih zastava koji su uplovili u morske luke Republike Hrvatske ili otplovili iz njih, bez obzira na aktivnosti koje obavljaju u luci. Uključeni su brodovi u balastu.

Podaci o prometu putnika uključuju i putnike na brodovima za kružna putovanja na izletu te sadržavaju samo njihov iskrcaj.

Definicije

Statistička luka sastoji se od jedne ili više luka pod nadzorom lučke ispostave koja može registrirati kretanja brodova, putnika i tereta.

Brod je plovilo čija je duljina veća od 12 m i tonaža veća od 15 BT ili je ovlašteno prevoziti više od 12 putnika.

Putnik je svaka osoba koja putuje na trgovačkom brodu. Operativno osoblje na zadatku ne smatra se putnicima. Putnicima se ne smatraju članovi posade koji nisu na dužnosti i ne plaćaju kartu, unatoč tomu što putuju brodom, te mala djeca.

Izlet putnika na kružnom putovanju brodom jest kratak posjet putnika na kružnom putovanju turističkoj atrakciji u luci, dok njihova kabina na brodu ostaje rezervirana.

Unutarnji promet putnika obuhvaća promet između dviju domaćih luka.

Međunarodni promet putnika obuhvaća promet između luke ukrcaja putnika u Republici Hrvatskoj i luke iskrcaja putnika u inozemstvu i obratno.

Roba podrazumijeva svaku robu koja se prevozi morem. Uključena su sva pakiranja i oprema kao što su kontejneri, izmjenjivi sanduci i palete. Uključena je roba prevezena kamionima, prikolicama i poluprikolicama. Isključen je pak prijevoz goriva na brod i zalihe broda, riba iskrcana iz ribarskog broda i brodova za preradu ribe, roba prevezena između različitih bazena ili dokova iste luke.

 

Kratice  
   
BT bruto tonaža
m metar
mil. milijun
t tona
tis. tisuća
   
Znakovi  
   
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos, Lidija Pilat i Anita Stanković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti