STUDENTI UPISANI NA POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ
U AK. G. 2021./2022.

U akademskoj godini 2021./2022. na poslijediplomski specijalistički studij bilo je upisano 1 707 studenata.

Od ukupnog broja studenata, na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je 81,3%, na Sveučilištu u Rijeci 6,9%, na Sveučilištu u Osijeku 6,8%, na Sveučilištu u Splitu 1,4%, na Libertas međunarodnom sveučilištu 1,1%, na Sveučilištu Sjever u Koprivnici 0,8%, na Sveučilištu u Puli 0,7%, na Sveučilištu u Zadru 0,6%, a na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,4%.

Među upisanim studentima poslijediplomskoga specijalističkog studija više žena

Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 1 143 (67,0%). Promatrajući prema pojedinom sveučilištu, najviše je žena na Sveučilištu u Zadru (100%), na Sveučilištu Sjever (92,6%), na Sveučilištu u Osijeku (75,9%), na Libertas međunarodnom sveučilištu (73,7%), slijede Sveučilište u Zagrebu (66,9%), Sveučilište u Splitu (65,2%), Sveučilište u Puli (58,3%) i Sveučilište u Rijeci (56,8%), dok na Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo niti jedne upisane studentice.

Područje biomedicine i zdravstva najzastupljenije područje specijalističkog studija

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše je zastupljeno područje biomedicine i zdravstva (44,9%), područje društvenih znanosti (38,3%), slijede područje tehničkih znanosti (7,2%), interdisciplinarna područja znanosti (5,9%), umjetničko područje (1,5%), područje prirodnih znanosti (1,3%) i područje biotehničkih znanosti (0,9%).

Najviše studenata specijalističkog studija u dobi od 30 do 34 godine

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini 30 – 34 godine (33,8%), a najmanje u skupini do 24 godine (1,1%). U skupini 25 – 29 godina bilo je 21,7%, u skupini 35 – 39 godina 18,1%, u skupini 40 – 44 godine 13,0%, u skupini 45 – 49 godina 7,3%, u skupini 50 – 54 godine 3,6% i u skupini 55 i više godina bilo je 1,4% studenata.

Prema prebivalištu, 97,5% studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 2,5% izvan nje. Prema državljanstvu, od ukupnog broja studenata, 98,1% bili su državljani Republike Hrvatske, a 1,9% imalo je strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana, 94,0% prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 6,0% izvan nje.

Studenti specijalističkog studija najviše zaposleni u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 97,6%, a nezaposlenih 2,4%. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (48,2%), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (12,7%), u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (11,0%), u području obrazovanja (8,1%), u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (6,0%), u području prerađivačke industrije (2,5%), u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla (2,2%), u području djelatnosti informacija i komunikacija (1,6%), a svim ostalim područjima djelatnosti pripadalo ih je 7,7%.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Poslodavac je platio studij za 54,4% studenata, 42,4% studenata osobno je platilo studij, za 2,3% studenata studij je financiran iz državnog proračuna, a za 0,9% način plaćanja studija pripadalo je kategoriji Ostalo.

 

PNG PNG PNG

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima upisanima na poslijediplomski specijalistički studij. Prikupljaju se upitnikom Prijavni list za studente upisane na poslijediplomski specijalistički studij (obrazac ŠV-30), koji ispunjavaju studenti pri upisu na svaku godinu poslijediplomskoga specijalističkog studija.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti upisani na poslijediplomski specijalistički studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u ak. g. 2021./2022.

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Studenti prikazani u ovom Priopćenju upisali su poslijediplomski specijalistički studij u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15., 131/17. i 119/22.).

Poslijediplomski studijski programi klasificiraju se prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Visoko učilište jest svaka ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilišta i visoke škole. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije, razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti te može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Poslijediplomski specijalistički studij može organizirati sveučilište u trajanju od jedne do dvije godine i njime se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.).

Poslijediplomski studij može se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima (interdisciplinarni studij).

Akademska godina počinje 1. listopada tekuće godine, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

 

Kratice
ak. g.	akademska godina
NN	Narodne novine
Znakovi
-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Danijela Kurjaković i Josipa Jurić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr