STUDENTI UPISANI NA STRUČNI I SVEUČILIŠNI STUDIJ U ZIMSKOM SEMESTRU AK. G. 2021./2022.

Prema prikupljenim podacima, u zimskom semestru akademske godine 2021./2022. na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj bila su upisana 154 894 studenata. Od toga je bilo 89 270 studentica, što iznosi 57,6%.

Od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta, 81,3% bilo je upisano na fakultete, 13,0% na veleučilišta i 3,9% na visoke škole, dok ih je 1,8% bilo upisano na umjetničke akademije.

Među upisanim studentima više je studentica

Najviše studentica studira na fakultetima i umjetničkim akademijama. Na stručnom studiju fakulteta studira ih 53,3%, na sveučilišnom studiju fakulteta 61,1%, a na umjetničkim akademijama 66,3%.

Redoviti studenti najzastupljeniji su na umjetničkim akademijama

Na redoviti studij bilo je upisano 72,6%, a na izvanredni studij 27,4% studenata. Na umjetničkim akademijama studira najviše redovitih studenata, 92,6%. 

U zimskom semestru akademske godine 2021./2022., od ukupnog broja studenata prema Bolonjskom programu studira 99,9%. Na kratki stručni studij upisano je manje od 0,1% studenata, na preddiplomski stručni studij 24,6% studenata, na specijalistički diplomski stručni studij 4,9% studenata, na preddiplomski sveučilišni studij 34,2% studenata, na diplomski sveučilišni studij 18,8% studenata te na integrirani preddiplomski i diplomski studij 17,3% studenata. Prema predbolonjskom programu, na sveučilišnome dodiplomskom studiju još studira 0,1% studenata.

Društvene znanosti najzastupljenije kod odabira studija

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studijski programi, najviše je zastupljeno područje društvenih znanosti (43,1%), slijedi područje tehničkih znanosti (26,0%), područje biomedicine i zdravstva (12,2%), područje humanističkih znanosti (6,3%), područje biotehničkih znanosti (4,6%), područje prirodnih znanosti (3,8%), umjetničko područje (2,1%) te interdisciplinarna područja znanosti (1,9%).

PNG PNG PNG PNG

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su upisani na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj u zimskom semestru akademske godine 2021./2022. Podaci se prikupljaju upitnikom Prijavni list za upis studenata na stručni i sveučilišni studij (obrazac ŠV-20), a ispunjavaju ih studenti u tiskanome ili elektroničkom obliku pri upisu na sve godine stručnoga ili sveučilišnog studija. Većina visokih učilišta podatke dostavlja elektroničkim putem iz Informacijskog sustava visokih učilišta Sveučilišnoga računskog centra ili samostalno.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti upisani u zimskom semestru na visoka učilišta na teritoriju Republike Hrvatske. Prikazani su studenti koji su se upisali studij prema Bolonjskom programu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.) i oni koji su nastavili studij prema predbolonjskom programu. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti studenti studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Izvanredni studenti jesu oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.

Studiji se ustrojavaju prema studijskim programima i klasificiraju u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjma, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Visoka učilišta jesu sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili preko svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište i visoka škola jesu ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja i ne može imati visoke škole kao sastavnice.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. U skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija u pravilu se stječe 60 ECTS bodova.

Preddiplomski sveučilišni studij, koji u pravilu traje od tri do četiri godine i kojim se stječe od 180 do 240 ECTS bodova, osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.

Diplomski sveučilišni studij traje u pravilu od jedne do dvije godine. Njime se stječe od 60 do 120 ECTS bodova te ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskome i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu.

Stručni studiji (kratki stručni studij i preddiplomski stručni studij) traju od dvije do tri godine te se njihovim završetkom stječe od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno stručni studij može trajati četiri godine te se takvim studijem stječe 240 ECTS bodova.

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine, za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij. Završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija stječe se u pravilu od 60 do 120 ECTS bodova.

Akademska godina počinje 1. listopada tekuće godine, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

 

Kratice
ak. g.	akademska godina
ECTS	europski sustav prijenosa bodova
NN	Narodne novine

 

Znakovi
-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr