SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI U 2021.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. akademski naziv stekao je 521 sveučilišni specijalist. Udio žena u tom broju iznosio je 345, odnosno 66,2%.

Među sveučilišnim specijalistima više je žena

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, na Sveučilištu u Zagrebu poslijediplomski specijalistički studij završilo je 57,6%, na Sveučilištu u Rijeci 18,4%, na Sveučilištu u Osijeku 14,5%, na Sveučilištu u Splitu 5,2%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica 1,9%, na Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb kao i na Sveučilištu u Puli – Pola po 0,8%, na Sveučilištu u Zadru 0,6% te na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,2% sveučilišnih specijalista.

Najviše je žena sveučilišnih specijalistica steklo akademski naziv na Sveučilištu u Zadru i na Libertas međunarodnom sveučilištu, Zagreb (100,0%). Zatim slijede Sveučilište Sjever, Koprivnica (80,0%), Sveučilište u Osijeku (78,9%), Sveučilište u Zagrebu (64,3%), Sveučilište u Splitu (62,9%), Sveučilište u Rijeci (60,4%) i Sveučilište u Puli – Pola (50,0%), dok na Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo ni jedne sveučilišne specijalistice.

Društvene znanosti − najzastupljenije je područje specijalističkih radova

U 2021. najveći je broj specijalističkih radova bio iz područja Društvene znanosti (40,7%), slijede područja Biomedicina i zdravstvo (38,0%), Tehničke znanosti (7,3%), Interdisciplinarna područja znanosti (6,5%), Biotehničke znanosti (3,8%), Prirodne znanosti (1,7%), Umjetničko područje (1,2%) te Humanističke znanosti (0,8%).

Najviše sveučilišnih specijalista jesu osobe u dobi od 30 do 34 godine

Prema godinama života, najviše sveučilišnih specijalista bilo je u skupini 30 – 34 godine (36,3%), a najmanje u skupini 50 i više godina (6,3%). U skupini do 29 godina bilo je 8,1%, u skupini 35 – 39 godina bilo je 25,1%, u skupini 40 – 44 godine bilo je 13,4%, a u skupini 45 – 49 godina bilo je 10,8% sveučilišnih specijalista.

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, 93,5% ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 6,5% izvan nje.

Sveučilišni specijalisti najviše su zaposleni u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Najveći broj sveučilišnih specijalista bio je zaposlen u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (28,6%), zatim u području Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (17,5%), u području Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, jednako kao i u području Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (po 9,8%), u području Obrazovanje (8,1%), u području Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (5,2%), u području Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (3,8%) te u području Prerađivačka industrija (2,3%). U ostalim područjima djelatnosti bilo je zaposleno 12,2% sveučilišnih specijalista, dok ih je 2,7% bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Za 50,7% sveučilišnih specijalista troškove studija platio je poslodavac. Udio sveučilišnih specijalista koji su sami platili troškove studija bio je 46,6%, a 2,7% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za sveučilišne specijaliste (obrazac ŠV-80), koje ispunjavaju sveučilišni specijalisti pri stjecanju toga akademskog naziva.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Interdisciplinarni studijski programi izvode se iz više različitih znanstvenih područja. U izvođenju studija surađuje više visokih učilišta ili znanstvenih instituta.

Poslijediplomski specijalistički studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

Sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) jest osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij i izradila završni rad i/ili položila odgovarajući završni ispit (ISCED, 7. razina). Iznimno završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija u medicini, stomatologiji i veterini osoba stječe naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke u skladu s nazivom studijskog programa koji se klasificira prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Kratice

Znakovi

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr