DOKTORI ZNANOSTI U 2021.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. akademski stupanj postiglo je 737 doktora znanosti. Udio žena u tom broju iznosio je 399, odnosno 54,1%.

Među doktorima znanosti više je žena

Od ukupno 737 doktora znanosti, na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 67,2%, na Sveučilištu u Splitu 11,1%, na Sveučilištu u Osijeku 9,5%, na Sveučilištu u Rijeci 8,0%, na Sveučilištu u Zadru 3,1%, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,5%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, 0,4%, a na Sveučilištu u Puli – Pola i Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Zagreb po 0,1% doktora znanosti.

Najviše je doktorica znanosti doktoriralo na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, 100,0%, zatim slijede Sveučilište u Zadru, 78,3%, Sveučilište u Osijeku, 62,9%, Sveučilište u Splitu, 53,7%, Sveučilište u  Zagrebu, 53,0%, i Sveučilište u Rijeci, 47,5%.

Biomedicina i zdravstvo − najzastupljenije područje doktorskih disertacija

U 2021. najviše doktorskih disertacija bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (29,6%), slijedilo je područje društvenih znanosti (19,9%), područje tehničkih znanosti (19,0%), područje prirodnih znanosti (12,5%), područje humanističkih znanosti (10,6%), područje biotehničkih znanosti (5,0%) i interdisciplinarna područja znanosti (2,7%). Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz umjetničkog područja (0,7%).

Akademski stupanj magistra znanosti prethodno je steklo 7,6% doktora znanosti.

Najviše doktora znanosti u dobnoj skupini 30 – 34 godine

Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (30,1%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je  8,0% doktora znanosti, u dobnoj skupini 35 – 39 godina bilo ih je 25,9%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine bilo ih je 16,0%, u dobnoj skupini 45 – 49 godina bilo ih je 8,7%, a u dobnoj skupini 50 i više godina bilo ih je 11,3%.

Doktori znanosti najviše su zaposleni u obrazovanju

Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (41,1%), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 24,8%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 14,2%, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja bilo ih je zaposleno 5,2%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 14,8% doktora znanosti, dok je 3,4% doktora znanosti bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Troškove doktorskog studija za 43,8% doktora znanosti platio je poslodavac, doktorski studij osobno je platilo 44,0% doktora znanosti, za 7,3% doktora znanosti bila su izdvojena sredstva iz državnog proračuna, a 4,9% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za doktore znanosti (obrazac ŠV-70), koje ispunjavaju doktori znanosti ili doktori umjetnosti pri stjecanju toga akademskog stupnja.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje doktorata znanosti ili omogućuju stjecanje doktorata znanosti u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04, 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Doktor znanosti jest osoba koja je obranila doktorsku disertaciju.

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

Poslijediplomski sveučilišni studij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta te javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktor znanosti odnosno doktorica znanosti (dr. sc.) ili doktor umjetnosti odnosno doktorica umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenoga ili umjetničkog polja i grane, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Danijela Kurjaković i Josipa Jurić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr