IZVJEŠĆE O PROCEDURI PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE, REPUBLIKA HRVATSKA, TRAVANJ 2021. (ESA 2010)

Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko Izvješće) za razdoblje od 2017. do 2020. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.

Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim internetskim stranicama.

U 2020. deficit konsolidirane opće države iznosio je -27 499 milijuna kuna, odnosno 7,4% BDP-a, dok je u 2019. suficit iznosio 1 199 milijuna kuna ili 0,3% BDP-a. U 2018. suficit je iznosio 863 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a, dok je u 2017. suficit bio jednak 2 796 milijuna kuna ili 0,8% BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju 2020. iznosio je 329 684 milijuna kuna ili 88,7% BDP-a, dok je u 2019. iznosio 292 920 milijuna kuna, odnosno 72,8% BDP-a. U 2018. dug je iznosio 286 277 milijuna kuna, odnosno 74,3% BDP-a, dok je u 2017. iznosio 285 108 milijuna kuna, odnosno 77,6% BDP-a.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2020. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od -21 982 milijuna kuna ili 5,9% BDP-a, što je pogoršanje u odnosu na prethodnu godinu za 22 032 milijuna kuna. Razlog tako visoka manjka proizlazi iz pada cjelokupne gospodarske aktivnosti zbog pandemije bolesti COVID-19, koja je ponajprije imala znatan utjecaj na pad poreznih prihoda i socijalnih doprinosa. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske poduzela je dalekosežne mjere na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost te radi financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana.

U 2020. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 70 704 milijuna kuna, što je pad od 13,0% u odnosu na 2019., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 25 076 milijuna kuna, odnosno 6,0% manje nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2020. iznosili su 45 069 milijuna kuna, što je 4,8% manje nego 2019.

Porezi i socijalni doprinosi prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e na način da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (metoda TAC).

Osim utjecaja proračunskog salda, najveći utjecaj na generiranje deficita u 2020. u odnosu na prethodne godine imao je znatno lošiji  financijski rezultat izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća u odnosu na 2019. Utjecaj na generiranje deficita imalo je i povećanje ostalih rashodnih kategorija koje, među ostalim, uključuju isplaćene subvencije, socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi te naknade zaposlenima.

Nadalje, ostvaren je porast investicija, koje su u 2020. iznosile 20 707 milijuna kuna, što je za 19,2% više nego u 2019. Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2020. iznosili su 942 milijuna kuna, što je utjecalo na povećanje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.

U 2020. kamatni rashodi iznosili su 7 404 milijuna kuna, što je za 16,9% manje nego u 2019., kada su iznosili 8 907 milijuna kuna.

U usporedbi s Listopadskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2017. do 2019. revidiran je te je u 2017. suficit bio manji za 159 milijuna kuna ili 0,04% BDP-a, dok je u 2018. suficit bio manji za 100 milijuna kuna ili 0,03% BDP-a, dok je u 2019. suficit bio manji za 390 milijuna kuna ili 0,10% BDP-a. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog metodološkog tretmana poticajne stanogradnje, promjena sektorske klasifikacije, ažuriranja izvora podataka i ostalih manjih metodoloških izmjena.

Nadalje, u obuhvat opće države nakon Listopadske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu uključena su preostala javna poduzeća koja obavljaju pomoćne funkcije države kao i jedinice koje su pale test tržišnosti. Ona, među ostalim, uključuje i razvojne agencije, poduzetničke centre, centre kompetencije te ostale jedinice koje obavljaju pomoćne djelatnosti države ovog tipa.

U 2020. primarni deficit opće države iznosio je -20 095 milijuna kuna ili 5,4% BDP-a, što je za 30 202 milijuna kuna manje nego u 2019.

Razina konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2020. bila je za 36,8 milijardi kuna ili 12,6% veća u odnosu na stanje s kraja 2019. Od toga je 32,8 milijardi kuna objašnjeno neto zaduživanjem, a ostatak deprecijacijom tečaja kune u odnosu na euro.

Trend smanjivanja udjela maastrichtškog duga u BDP-u, koji je trajao od 2013., naglo je preokrenut zbog krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19. Stoga je udio duga opće države u BDP-u u 2020. porastao za 15,9 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te je iznosio 88,7%, što je prouzročeno s jedne strane većom potrebom za zaduživanjem države, a s druge padom BDP-a zbog smanjene aktivnosti gospodarstva.

Ovdje možete preuzeti EDP tablice iz ovog Priopćenja u Excel-formatu.

Ovdje možete preuzeti tablicu temeljnih agregata sektora opće države u Excel-formatu.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Osnovni pojmovi i definicije

Sektor opće države (S.13) uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i zajedničkoj potrošnji, te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.

Sektor opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države (S.1311), lokalne države (S.1313) i fondova socijalnog osiguranja (S.1314). Središnja država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije te ostale vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom i uglavnom ih financira središnja vlast. Središnja država u ovome fiskalnom izvješću obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju te Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao njezinih pravnih slijednika) HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka ‒ Zagreb, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskim operatorom tržišta energije i Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti koji su reklasificirani u sektor države (središnje države).

Lokalna država obuhvaća jedinice lokalne i područne samouprave te sve korisnike lokalnih proračuna. Uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom lokalne vlasti i uglavnom ih ona financira. Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Proračunski manjak (višak) znači neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (EDP B.9) sektora opće države (S.13) odnosno razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, kako je definirano u ESA-i 2010.

Prema novoj metodologiji ESA-e 2010 nema više prilagodbi za tretman tijekova kamata iz swap ugovora i sporazuma o terminskom tečaju, tako da su EDP B.9 i B.9 prema metodologiji ESA-e 2010 jednaki.

Dug opće države predstavlja bruto nominalnu vrijednost duga na kraju godine. Dug se odnosi na jedinice klasificirane prema službenoj sektorskoj klasifikaciji u sektor opće države (S.13), a čine ga sljedeći financijski instrumenti: gotovina i depoziti (AF.2); dužnički vrijednosni papiri (AF.3) te krediti i zajmovi (AF.4), kako je definirano u ESA-i 2010.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Valentina Hudiluk, Milan Milković i Maja Bačelić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148