TURISTIČKA AKTIVNOST STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2020.

 

U 2020. su zbog pandemije prouzročene korona virusom stanovnici Hrvatske odlazili na privatna višednevna putovanja za 30,8% manje nego u 2019.

U 2020. na barem jednome privatnom višednevnom putovanju bila su 1,3 milijuna osoba ili 37,6% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina, što je za 30,8% manje nego u 2019.

Ograničenja u putovanjima, zatvaranje granica, propisi o karanteni i donošenje epidemioloških mjera i u Hrvatskoj i svijetu, kako bi se spriječilo širenje zaraze, negativno su utjecali na turističku aktivnost stanovništva Republike Hrvatske.

Privatnih višednevnih putovanja u 2020. ostvareno za 45,6% manje nego u 2019.

U 2020. ostvareno je ukupno 2,8 milijuna privatnih višednevnih putovanja, od toga 2,4 milijuna (84,6%) u Hrvatskoj, a 431 tisuću (15,4%) u inozemstvo. U inozemstvo se najviše putovalo u Bosnu i Hercegovinu (28,2%), Njemačku (15,1%), Austriju (13,2%), Sloveniju (12,0%), Italiju (5,9%) i Srbiju (4,5%). U odnosu na 2019. privatnih  višednevnih putovanja manje je za 45,6%. Privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj je za 28,6%, a u inozemstvo za 76,4% manje nego u 2019.

U 2020. od ukupno ostvarenih privatnih putovanja s 4 i više noćenja u Hrvatskoj 66,6% ostvareno u srpnju i kolovozu

U srpnju i kolovozu 2020. ostvaren je 1,1 milijun privatnih višednevnih putovanja, što je 38,3% ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u 2020. Najviše privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj bilo je u kolovozu 2020. (576 tisuća putovanja, što je 24,5% od ukupno privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj) i srpnju (427 tisuća putovanja ili 18,1% od ukupno privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj), dok je u inozemstvu najviše putovanja bilo u siječnju 2020. (109 tisuća putovanja, što je 25,2% od ukupno privatnih višednevnih putovanja u inozemstvo) i veljači (80 tisuća putovanja, što je 18,5% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u inozemstvu). Prema duljini boravka na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj, 47,1% privatnih višednevnih putovanja bilo je s 4 i više noćenja, a 52,9% njih bila su kraća putovanja do 3 noćenja. Najviše duljih putovanja u Hrvatskoj ostvareno je u ljetnim mjesecima, u srpnju i kolovozu, ukupno 66,6%, dok je kraćih putovanja najviše ostvareno u lipnju, kolovozu i rujnu (43,9%).

Najčešći razlozi za odlazak na privatno višednevno putovanje bili su odmor na moru (1,1 milijun putovanja ili 38,4% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja) i posjeti rodbini i prijateljima (962 tisuće putovanja ili 34,5% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja).

Tradicionalno, najviše noćenja ostvareno u nekomercijalnom smještaju

Na privatnim višednevnim putovanjima u 2020. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina ostvarili su ukupno 18,6 milijuna noćenja, od toga 14,8 milijuna noćenja (79,7%) na putovanjima u Hrvatskoj, a 3,8 milijuna (20,3%) na putovanjima u inozemstvo. Na jednome privatnome višednevnom putovanju ostvareno je prosječno 7 noćenja. Na putovanjima u Hrvatskoj ostvareno je prosječno 6 noćenja, a 9 noćenja ostvareno je na putovanjima u inozemstvo.

U 2020. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj noćili su za 22,1% manje, a u inozemstvu za 59,2% manje u odnosu na 2019.

Prema vrsti smještaja, najviše noćenja ostvareno je u nekomercijalnim smještajnim objektima (13,7 milijuna noćenja ili 73,7%), od toga u smještajnim objektima kod rodbine i prijatelja 7,3 milijuna noćenja, a u vlastitim kućama i stanovima za odmor (vikendicama) 6,3 milijuna noćenja.

Prosječni izdaci po putovanju u Hrvatskoj iznosili su 1 356 kuna, a u inozemstvu 3 387 kuna

Ukupni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima u 2020. iznosili su 4,7 milijardi kuna, od toga 3,2 milijarde kuna (68,7%) u Hrvatskoj, a 1,5 milijardi (31,3%) u inozemstvu. Prosječni izdaci po privatnom putovanju u Hrvatskoj iznosili su 1 356 kuna, a u inozemstvu 3 387 kuna. Ukupni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima u 2020. bili su manji za 49,9% nego u 2019.

U 2020. najčešće se nije putovalo zbog pandemije bolesti COVID-19 (iz sigurnosnih razloga)

Na privatna višednevna putovanja u 2020. nije putovalo 2,2 milijuna, što je 62,4% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Najčešći razlog neodlaska na privatna višednevna putovanja bio je iz sigurnosnih razloga, odnosno zbog pandemije bolesti COVID-19 (62,7%).

Manje poslovnih putovanja i u Hrvatskoj i u inozemstvu

U 2020. na barem jednome poslovnome višednevnom putovanju bilo je 162 tisuće osoba ili 4,7% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ukupno je ostvareno 216 tisuća poslovnih putovanja, od toga je 154 tisuće putovanja (71,1%) bilo ostvareno u Hrvatskoj, a 63 tisuće (28,9%) u inozemstvo. U 2020. poslovnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj bilo je za 62,4%, a u inozemstvo za 85,4% manje nego u 2019.

U 2020. za 51,7% manje jednodnevnih putovanja nego u 2019.

Stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina u 2020. ostvarili su 3,9 milijuna jednodnevnih putovanja, što je za 51,7% manje nego u 2019. Od toga su 3,3 milijuna putovanja bila privatna (85,3%), a 566 tisuća poslovna (14,7%).

Ukupni izdaci na privatnim jednodnevnim putovanjima iznosili su 1,0 milijardi kuna (955 tisuća na putovanjima u Hrvatskoj i 66 tisuća na putovanjima u inozemstvo). Prosječni izdaci po privatnome jednodnevnom putovanju iznosili su 310 kuna, pri čemu su prosječni izdaci po privatnome jednodnevnom putovanju u Hrvatskoj iznosili 302 kune, a u inozemstvu 502 kune.

 

PNG PNG PNG PNG

¹⁾ Mogućnost više odgovora.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske jest prikupiti podatke o nacionalnom turizmu, tj. podatke o broju i obilježjima putovanja stanovništva Hrvatske izvan uobičajene sredine. Cilj je procijeniti koliko putuju stanovnici Hrvatske, zašto odlaze na putovanja, gdje i kada odlaze na putovanja, koliko traju putovanja te koliki su izdaci na putovanjima. Za ispitanike koji nisu odlazili na privatna višednevna putovanja prikupljaju se podaci o glavnim razlozima neodlaska na putovanja.

U ovom Priopćenju prikazuju se glavni rezultati istraživanja te metode njegova provođenja. U pojedinim tablicama ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih podataka zbog zaokruživanja. Indeksi su izračunani na bazi cijelih brojeva prije njihova iskazivanja u tisućama odnosno u milijunima.

Pravna i metodološka osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Povjerljivost

Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 223/2009 o europskim statistikama zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.

Jedinice promatranja i obuhvat

Jedinica promatranja za broj osoba koje su bile na putovanju jest stanovnik Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Jedinica promatranja za podatke o broju višednevnih i jednodnevnih putovanja i njihovim obilježjima jest putovanje stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ovim istraživanjem obuhvaćena su putovanja s obzirom na glavni razlog putovanja (privatno i poslovno) i glavno odredište putovanja (u Hrvatskoj i u inozemstvu) koja su završila u izvještajnom razdoblju. Mjesec odlaska na višednevno putovanje može biti izvan izvještajnog razdoblja (npr. prosinac 2019. za putovanje koje je završilo u siječnju 2020.).

Izvori i metode prikupljanja podataka

Okvir za izbor uzorka jest imenik fiksnih i mobilnih telefonskih linija u  Hrvatskoj. U istraživanju se koristio stratificirani slučajni uzorak, stratificiran s obzirom na županiju i vrstu telefonske linije (fiksna ili mobilna). Ciljana populacija u istraživanju jesu stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina koji žive u privatnim kućanstvima. Nije uključeno stanovništvo koje živi u institucijama (staračkim domovima, zatvorima i slično), državljani Republike Hrvatske koji žive u inozemstvu i strani državljani koji žive u Hrvatskoj. Ako se u uzorku radilo o fiksnoj telefonskoj liniji, ispitanik se u pripadajućem slučajno izabranom kućanstvu birao metodom rođendanskoga ključa. 

Podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske u 2020. prikupljeni su putem telefonskog intervjua uz podršku računala (metoda CATI) na reprezentativnom uzorku od ukupno 22 000 stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina.

Podaci su prikupljeni provođenjem četiri vala istraživanja CATI. Izvještajno razdoblje jest tromjesečje. Putovanje mora završiti u izvještajnom razdoblju, a može početi do 365 dana prije.

Prvi val prikupljanja podataka proveden je u svibnju 2020. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od siječnja do ožujka 2020. Drugi val proveden je u srpnju 2020. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od travnja do lipnja 2020. Treći val proveden je u listopadu 2020. obuhvaćajući turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od srpnja do rujna 2020. Četvrti val proveden je u siječnju 2021. obuhvaćajući turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od listopada do prosinca 2020. i u cijeloj 2020.

Obilježja putovanja prate se na razini najviše četiri višednevna i najviše četiri jednodnevna putovanja. Za pojedino putovanje prikupljaju se sljedeći podaci: vrsta putovanja (privatno ili poslovno putovanje), glavni razlog odlaska na putovanje, mjesec odlaska na putovanje, trajanje putovanja za višednevna putovanja (broj noćenja), država odredišta za putovanja u inozemstvo, organizacija putovanja (samostalno, posredstvom agencije), glavno prijevozno sredstvo, vrsta smještaja na višednevnim putovanjima, broj osoba za koju se iskazuju izdaci, izdaci na putovanju i struktura izdataka na višednevnim putovanjima.

Osim navedenih obilježja putovanja, prikupljaju se i podaci o sociodemografskom profilu populacije (spol, dob, stupanj obrazovanja, broj članova kućanstva, radni status, županija).

S obzirom na to da se podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske odnose na svako pojedino tromjesečno razdoblje, spajanjem rezultata četiriju tromjesečnih razdoblja nije moguće procijeniti broj/udio osoba koje su u promatranoj godini bile, ili nisu bile, na putovanju. Procjena broja osoba koje su putovale izračunana je na osnovi 7 000 ispitanika anketiranih u posljednjem (četvrtom) valu anketiranja u kojem su obuhvaćena i putovanja tijekom cijele 2020.

U analizi točnosti procjena prikazana je procjena zbroja, koeficijent varijacije u postotku te 95% interval pouzdanosti za procjenu zbroja. Pokazatelji čiji se koeficijent varijacije kreće između vrijednosti od 10,0% do 29,9% stavljene su u zagrade, što znači da je riječ o manje preciznim procjenama.

Stopa odgovora

Stopa odgovora jest 60,8% svih prihvatljivih jedinica.

Najviše neodgovora prisutno je na pitanjima o izdacima za putovanje. Ovaj problem neodgovora ublažen je sekvencijalnom metodom imputacije hot-deck.

Stope imputacije čine izdaci za prijevoz (10,5%), izdaci za smještaj (8,8%), izdaci za hranu i piće u ugostiteljskim objektima (10,5%) te ostali izdaci (7,5%).

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu posjeta.

Uobičajenu sredinu (okruženje) neke osobe čini neposredna blizina doma i mjesto rada ili školovanja te ostala često posjećivana mjesta. Postoji samo jedna uobičajena sredina neke osobe. Uobičajenu sredinu određuju četiri kriterija: prelazak administrativne granice prebivališta, trajanje putovanja, učestalost odlaska na putovanja i razlog odlaska na putovanje.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Nacionalni turizam zemlje obuhvaća domaći turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima unutar zemlje, ali izvan svoga uobičajenog okruženja, i izlazni turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima izvan granica zemlje i izvan svoga uobičajenog okruženja.

Posjetitelj je svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svoga uobičajenog okruženja na vrijeme kraće od 12 mjeseci neprekidno i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta, pri čemu postaje turist ako provede barem jednu noć u smještajnom objektu. Posjetitelje čine turisti i jednodnevni posjetitelji.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svoje uobičajene sredine provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu radi odmora, rekreacije, posjeta rodbini i prijateljima, očuvanja i unapređenja zdravlja, poslovnih, vjerskih i drugih razloga. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Jednodnevni posjetitelj jest svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svoga uobičajenog okruženja i ne provede noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta.

Trajanje turističkog putovanja jest vrijeme provedeno na putovanju i može trajati najviše 365 dana neprekidno. Prema kriteriju trajanja, putovanja mogu biti jednodnevna i višednevna.

Jednodnevna putovanja jesu putovanja izvan uobičajene sredine, na kojima se u odredištu provede najmanje tri, a manje od 24 sata (nije ostvareno noćenje).

Višednevna putovanja jesu putovanja izvan uobičajene sredine, na kojima je ostvareno barem jedno, a manje od 365 noćenja. S obzirom na svrhu, putovanja mogu biti privatna i poslovna.

Privatno putovanje jest putovanje čija je svrha odmor, rekreacija, kupnja, zdravlje, hodočašće, vjerski razlozi, posjet rodbini i prijateljima i slično. Privatna putovanja nisu: tjedne migracije ili odlazak na posao ili školovanje, sezonski rad, boravak u bolnicama ili lječilištima koji je plaćen preko socijalnog osiguranja, boravak u izbjeglištvu i azilu.

Poslovno putovanje jest putovanje čija je svrha posao ili profesionalni razlozi, ali ne i svakodnevna lokalna putovanja i poslovno motivirana putovanja u uobičajenoj sredini. U poslovna putovanja ubrajaju se putovanja na kongrese, konferencije, poslovne sastanke, sajmove, izložbe, učenje jezika i ostala obrazovna putovanja, kulturna, sportska i slična putovanja, ali ne i poslovna putovanja koja su plaćena iz posjećenog mjesta.

Duljina boravka za višednevno putovanje određuje se brojem provedenih noći u mjestu boravka. Razlikujemo kraća i dulja putovanja.

Kraća putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare 1 – 3 noćenja.

Dulja putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare 4 i više noćenja.

Izdaci na putovanju obuhvaćaju sve izdatke koje je posjetitelj imao za putovanje, a nastali su prije samog početka putovanja i za vrijeme putovanja. Navedene izdatke može načiniti i druga osoba uime posjetitelja i na njegov trošak.

 

Kratice
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom
EU	Europska unija
kn	kuna
mil.	milijun
NN	Narodne novine
tis.	Tisuća
Znakovi
( )	manje precizan podatak

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile: Ivana Brozović i Suzana Nujić

 MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148