Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 12. svibnja 2021.
TRAN-2021-2-1/3

ISSN 1334-0557

PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U OŽUJKU 2021.

 

U ožujku 2021. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 56 829 putnika ili njih 57,3% manje nego u ožujku 2020., kada je ostvaren promet od 133 228 putnika. Za usporedbu, u ožujku 2019. ostvaren je promet od 345 674 putnika.

Na pad prometa putnika u hrvatskim zračnim lukama izravno su utjecale okolnosti prouzročene širenjem bolesti COVID-19.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 43 tisuće putnika (pad od 55,3% u odnosu na ožujak 2020., kada je prevezeno 96 tisuća putnika), slijedi zračna luka Split, s 8 tisuća putnika (pad od 50,2% u odnosu na ožujak 2020., kada je prevezeno 16 tisuća putnika), te zračna luka Dubrovnik, s 5 tisuća putnika (pad od 74,4% u odnosu na ožujak 2020., kada je prevezeno 19 tisuća putnika).

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 13 tisuća putnika, što je pad od 64,2% u odnosu na isto razdoblje 2020.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u ožujku 2021. iznosio je 2 909, što je pad od 10,1% u usporedbi s ožujkom 2020., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 3 236.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u ožujku 2021. iznosio je 737 tona, što je porast od 11,8% u usporedbi s ožujkom 2020., kada je promet tereta iznosio 659 tona.

G-1. PUTNICI U ZRAČNIM LUKAMA PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA OD OŽUJKA 2018. DO OŽUJKA 2021.

1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA

   Mjerna jedinica 2020. 2021. Indeksi
III. I. – III. III. I. – III. III. 2021.
III. 2020.
I. – III. 2021.
I. – III. 2020.
Operacije zrakoplova ukupno broj 3 236 12 290 2 909 7 180 89,9 58,4
Promet putnika  tis. 133 642 57 146 42,7 22,8
Promet tereta t 659 2 101 737 1 883 111,8 89,6

2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U OŽUJKU 2021.

    Promet putnika Indeksi
III. 2021.
III. 2020.
Ukupno 56 829 42,7
Zagreb 42 753 44,7
Split 8 031 49,8
Dubrovnik 4 948 25,6
Osijek  409 164,9
Rijeka 277 122,0
Pula 212 41,3
Zadar 172 17,0
Mali Lošinj  25 86,2
Brač 2 25,0

3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U OŽUJKU 2021.

    Promet putnika Indeksi
III. 2021.
III. 2020.
Njemačka 13 155 35,8
Nizozemska 8 175 114,9
Turska  4 463 64,4
Francuska 2 874 42,9
Švicarska 1 047 28,8
Ukrajina  913 638,5
Ujedinjena Kraljevina 742 7,0
Katar 741 13,2
Danska 738 33,8
Sjeverna Makedonija1) 664 39,7

 

1) Republika Hrvatska od 15. veljače 2019. godine u svim oblicima službene komunikacije upotrebljava ime Republika Sjeverna Makedonija

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

 

Kratice  
   
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
t tona
tis. tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Postavke pristupačnosti