STUDENTI UPISANI NA POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ U AK. G. 2020./2021.

U akademskoj godini 2020./2021. na poslijediplomski specijalistički studij bila su upisana 1 463 studenta.

Od ukupnog broja studenata, na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je 73,0%, na Sveučilištu u Osijeku 8,1%, na Sveučilištu u Rijeci 7,9%, na Sveučilištu u Splitu 5,2%, na Sveučilištu Sjever u Koprivnici 2,9%, na Sveučilištu u Zadru 1,2%, na Libertas međunarodnom sveučilištu 0,9%, a na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,8%.

Među upisanim studentima poslijediplomskoga specijalističkog  studija više je žena

Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 972 (66,4%). Promatrajući prema pojedinom sveučilištu, najviše je žena na Sveučilištu u Zadru (94,4%), na Libertas međunarodnom sveučilištu (84,6%), slijedi Sveučilište u Osijeku (69,5%), Sveučilište u Zagrebu (68,1%), Sveučilište u Splitu (67,1%), Sveučilište Sjever (55,8%), te Sveučilište u Rijeci (51,3%).

Područje društvenih znanosti najzastupljenije je područje specijalističkog studija

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše je zastupljeno područje društvenih znanosti (45,0%), biomedicine i zdravstva (42,2%), slijede interdisciplinarna područja znanosti (5,9%), područje tehničkih znanosti (3,5%), umjetničko područje (1,7%), područje prirodnih znanosti (0,9%) i područje biotehničkih znanosti (0,8%).

Najviše studenata specijalističkog studija jesu osobe u dobi od 30 do 34 godine

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini 30 – 34 godine (32,3%), a najmanje u skupini do 24 godine (1,5%). U skupini 25 – 29 godina bilo je 25,2%, u skupini 35 – 39 godina 17,0%, u skupini 40 – 44 godine 11,1%, u skupini 45 – 49 godina 7,9%, u skupini 50 – 54 godine 3,4% studenata i u skupini 55 i više godina bilo je 1,6% studenata.

Prema prebivalištu, 98,1% studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 1,9% izvan nje. Prema državljanstvu, od ukupnog broja studenata, 97,7% bili su državljani Republike Hrvatske, a 2,3% imalo je strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana, 95,1% prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 4,9% izvan nje.

Studenti specijalističkog studija najviše su zaposleni u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 97,0%, a nezaposlenih 3,0%. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (45,7%), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (13,5%), u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (8,9%), u području obrazovanja (7,8%), području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla (4,9%), u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (4,6%), u području prerađivačke industrije (2,1%), u području djelatnosti informacija i komunikacija (1,8%), a svim ostalim područjima djelatnosti pripadalo ih je 10,7%.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Poslodavac je platio studij za 54,7% studenata, 44,4% studenata osobno je platilo studij, a 0,9% pripadalo je kategoriji Ostalo.

PNG PNG PNG

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima upisanima na poslijediplomski specijalistički studij. Prikupljaju se upitnikom Prijavni list za studente upisane na poslijediplomski specijalistički studij (obrazac ŠV-30), koji ispunjavaju studenti pri upisu na svaku godinu poslijediplomskoga specijalističkog studija.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti upisani na poslijediplomski specijalistički studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2020./2021.

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Studenti prikazani u ovom Priopćenju upisali su poslijediplomski specijalistički studij u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Poslijediplomski studijski programi klasificiraju se prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Visoko učilište jest svaka ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilišta i visoke škole. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije, razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti te može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Poslijediplomski specijalistički studij može organizirati sveučilište u trajanju od jedne do dvije godine i njime se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.).

Poslijediplomski studij može se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima (interdisciplinarni studij).

Akademska godina počinje 1. listopada tekuće godine, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

Kratice

ak. g.	akademska godina
NN	Narodne novine

Znakovi

-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević, Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148