STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ U 2020.

U 2020. diplomiralo je ili završilo studij 33 284 studenta. Udio studentica u tom broju iznosio je 20 157, odnosno 60,6%.

Među studentima koji su diplomirali ili završili studij više je studentica

Od ukupno 33 284 studenta koji su diplomirali/završili studij, na visokim je školama diplomiralo/završilo studij 4,4% studenata, na veleučilištima 15,5%, na fakultetima 78,3% (na stručnom studiju 9,8%, a na sveučilišnom studiju 68,5% studenata), dok je na umjetničkim akademijama diplomiralo 1,8% studenata.

Najviše studentica koje su diplomirale/završile studij zastupljeno je na umjetničkim akademijama, 66,8%, a slijede sveučilišni studij na fakultetima, 63,2%, stručni studij na fakultetima, 58,1%, veleučilišta, 53,5%, te visoke škole, s 46,7% studentica.

Najviše studenata diplomiralo je na sveučilišnome preddiplomskom studiju

Najviše studenata prema bolonjskom je programu diplomiralo na sveučilišnome preddiplomskom studiju, njih 33,1%, na sveučilišnome diplomskom studiju 28,9%, na stručnome preddiplomskom studiju 22,0%, na integriranome preddiplomskome i diplomskom studiju 8,2%, na specijalističkome diplomskome stručnom studiju 7,6%, a kratki stručni preddipomski studij završilo je 0,1% studenata. Prema predbolonjskom programu diplomiralo je ili završilo studij 0,1% studenata.

Najviše studenata koji su diplomirali/završili studij jesu osobe u dobi od 20 do 24 godine

Prema godinama života, najviše studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je u skupini 20 – 24 godine (48,1%), a najmanje u skupini do 21 godinu (3,5%). U skupini 25 – 27 godina bilo je 30,1% studenata, u skupini 28 – 30 godina 7,5%, u skupini 31 – 33 godine 3,4%, u skupini 34 – 36 godina 2,2%, u skupini 37 – 39 godina 1,7%, a u skupini 40 i više godina bilo je 3,5% studenata koji su diplomirali/završili studij.

Najviše je studenata diplomiralo/završilo studij iz područja Društvenih znanosti

U 2020. najveći je broj studenata koji su diplomirali/završili studij bio iz područja Društvenih znanosti (41,2%), a slijedila su područja Tehničke znanosti (26,6%), Biomedicina i zdravstvo (10,9%), Humanističke znanosti (7,1%), Biotehničke znanosti (5,8%), Prirodne znanosti (4,5%) i Umjetničko područje (2,1%). Najmanje studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je iz Interdisciplinarnih područja znanosti (1,8%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2020. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij u 2020. u tiskanome ili elektroničkom obliku (obrazac ŠV-50).

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskom programu i oni koji su diplomirali/završili studij prema bolonjskom programu. Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.

Završetkom preddiplomskoga, diplomskoga ili integriranoga sveučilišnog studija stječe se akademski naziv, dok se završetkom stručnoga ili specijalističkoga diplomskoga stručnog studija stječe stručni naziv uz naznaku struke u skladu sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 107/07. i 118/12.).

Visoka učilišta jesu sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište i visoka škola jesu ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja i ne može imati visoke škole kao sastavnice.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski sveučilišni, diplomski sveučilišni i poslijediplomski studij. U skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija u pravilu se stječe 60 ECTS bodova. Studijski programi mogu se provoditi i kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 2/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Stručno obrazovanje obuhvaća kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij. Stručni studiji traju dvije do tri godine, završavaju polaganjem svih ispita, a studijskim se programom može predvidjeti polaganje završnog ispita i/ili izrada završnog rada. Njihovim završetkom stječe se 120 – 180 ECTS bodova. Iznimno, stručni studij može trajati četiri godine. Takvim studijem stječe se 240 ECTS bodova.

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij.

Završetkom specijalističkoga diplomskog stručnog studija u trajanju od jedne do dvije godine te polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem odgovarajućega završnog ispita stječe se u pravilu 60 – 120 ECTS bodova.

Kratice

Znakovi

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Suzana Stubičan Ćelić i Željka Zwirn Periš

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148