Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 01. travnja 2021.
OBR-2021-4-3

ISSN 1334-0557

SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI U 2020.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2020. akademski naziv postiglo je 496 sveučilišnih specijalista. Udio žena u tom broju iznosio je 327, odnosno 65,9%.

Među sveučilišnim specijalistima više je žena

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, na Sveučilištu u Zagrebu poslijediplomski specijalistički studij završilo je 59,9%, na Sveučilištu u Rijeci 21,2%, na Sveučilištu u Osijeku 14,1%, na Libertas međunarodnom sveučilištu 2,8%, na Sveučilištu u Puli – Pola 1,0%, na Sveučilištu u Splitu 0,6% te na Sveučilištu u Zadru 0,4%.

Najviše je žena sveučilišnih specijalistica steklo akademski naziv na Sveučilištu u Zadru (100,0%). Zatim slijede Sveučilište u Puli – Pola (80,0%), Libertas međunarodno sveučilište (78,6%), Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu (po 66,7%) te Sveučilište u Osijeku (60,0%). Na Sveučilištu u Splitu nije bilo niti jedne sveučilišne specijalistice.

Društvene znanosti − najzastupljenije je područje specijalističkih radova

U 2020. najveći je broj specijalističkih radova bio iz područja Društvene znanosti (45,8%), slijede područja Biomedicina i zdravstvo (30,8%), Interdisciplinarna područja znanosti (9,7%), Tehničke znanosti (6,9%), Prirodne znanosti (2,4%), Humanističke znanosti i Umjetničko područje (po 1,8%) te Biotehničke znanosti (0,8%).

Najviše sveučilišnih specijalista jesu osobe u dobi od 35 do 39 godina

Prema godinama života, najviše sveučilišnih specijalista bilo je u skupini 35 – 39 godina (30,4%), a najmanje u skupini 50 i više godina (8,3%). U skupini do 29 godina bilo je 8,5%, u skupini 30 – 34 godine bilo je 29,2% sveučilišnih specijalista, u skupini 40 – 44 godine 14,5%, a u skupini 45 – 49 godina bilo je 9,1% sveučilišnih specijalista.

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, 94,4% ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 5,6% izvan nje.

Sveučilišni specijalisti najviše su zaposleni u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Najveći broj sveučilišnih specijalista bio je zaposlen u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (27,0%), zatim u području Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (17,3%), u području Obrazovanje (8,7%), u području Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (6,7%), u području Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (6,3%), u području Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (4,6%), u području Informacije i komunikacije (3,8%), u području Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (3,4%), u području Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (3,2%) te u području Prerađivačka industrija (3,0%). U ostalim područjima djelatnosti bilo je zaposleno 12,6% sveučilišnih specijalista, dok ih je 3,4% bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Za 49,2% sveučilišnih specijalista troškove studija platio je poslodavac. Udio sveučilišnih specijalista koji su sami platili troškove studija bio je 46,6%, za 1,8% troškovi su podmireni sredstvima iz državnog proračuna, a 2,4% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

G-1. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA ZNANSTVENOME I UMJETNIČKOM PODRUČJU SPECIJALISTIČKOG RADA I SPOLU U 2020.

1. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA SVEUČILIŠTIMA TE ZNANSTVENOME I UMJETNIČKOM PODRUČJU SPECIJALISTIČKOG RADA U 2020.

   Ukupno Žene Znanstveno i umjetničko područje specijalističkog rada
prirodne znanosti tehničke znanosti biomedicina i zdravstvo biotehničke znanosti društvene znanosti humanističke znanosti umjetničko područje interdisciplinarna područja znanosti
Ukupno 496 327 12 34 153 4 227 9 9 48
Sveučilište u Osijeku 70 42 - 3 12 2 45 - 8 -
Sveučilište u Puli – Pola 5 4 - - - - 5 - - -
Sveučilište u Rijeci 105 70 - - 42 - 61 - - 2
Sveučilište u Splitu 3 - - - - - 2 1 - -
Sveučilište u Zadru 2 2 - - - - 2 - - -
Sveučilište u Zagrebu 297 198 12 31 85 2 112 8 1 46
Libertas međunarodno sveučilište, Zagreb 14 11 - - 14 - - - - -

G-2. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA DOBNIM SKUPINAMA I SPOLU U 2020.

2. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA ZNANSTVENOME I UMJETNIČKOM PODRUČJU TE POLJU SPECIJALISTIČKOG RADA, DOBNIM SKUPINAMA I SPOLU U 2020.

    Ukupno Dobne skupine
svega žene do 29 30 – 34 35 – 39 40 – 44 45 – 49 50 i više
Ukupno 496 327 42 145 151 72 45 41
Prirodne znanosti 12 9 2 3 4 3 - -
Matematika 2 1 - 1 1 - - -
Interdisciplinarne prirodne znanosti 10 8 2 2 3 3 - -
Tehničke znanosti 34 8 - 7 11 6 6 4
Elektrotehnika 6 1 - 1 2 2 1 -
Geodezija 1 - - - - - - 1
Građevinarstvo 5 1 - - - - 3 2
Računalstvo 6 1 - 3 3 - - -
Strojarstvo 5 1 - 1 2 - 2 -
Tehnologija prometa i transport 4 1 - - 3 - - 1
Interdisciplinarne tehničke znanosti 7 3 - 2 1 4 - -
Biomedicina i zdravstvo  153 107 6 62 47 17 10 11
Temeljne medicinske znanosti 1 1 - - 1 - - -
Kliničke medicinske znanosti 60 44 - 35 15 8 1 1
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 26 19 1 4 9 2 6 4
Veterinarska medicina 22 13 2 9 9 1 1 -
Dentalna medicina 25 14 2 9 8 1 1 4
Farmacija 19 16 1 5 5 5 1 2
Biotehničke znanosti 4 2 - - - 4 - -
Poljoprivreda (agronomija) 3 2 - - - 3 - -
Nutricionizam 1 - - - - 1 - -
Društvene znanosti 227 152 27 55 73 30 22 20
Ekonomija 138 82 12 37 43 19 14 13
Pravo 24 16 4 6 9 4 - 1
Politologija 37 28 11 8 13 3 1 1
Informacijske i komunikacijske 2 2 - - 1 - 1 -
Psihologija 6 6 - - 2 3 1 -
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti 5 5 - 2 1 1 1 -
Socijalne djelatnosti 8 8 - 2 1 - 3 2
Interdisciplinarne društvene znanosti 7 5 - - 3 - 1 3
Humanističke znanosti 9 8 3 2 1 2 1 -
Teologija 1 - - 1 - - - -
Filologija 8 8 3 1 1 2 1 -
Umjetničko područje 9 9 3 1 1 3 1 -
Glazbena umjetnost 1 1 1 - - - - -
Plesna umjetnost i umjetnost pokreta 1 1 - 1 - - - -
Interdisciplinarno umjetničko polje 7 7 2 - 1 3 1 -
Interdisciplinarna područja znanosti 48 32 1 15 14 7 5 6
Obrazovne znanosti 13 8 1 3 4 2 2 1
Ostala interdisciplinarna polja 35 24 - 12 10 5 3 5

3. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA SVEUČILIŠTU NA KOJEMU SU STEKLI AKADEMSKI NAZIV, DRŽAVI U KOJOJ SU DIPLOMIRALI TE SPOLU U 2020.

   Ukupno Sveučilište
svega žene Osijek Pula – Pola Rijeka Split Zadar Zagreb Libertas
Ukupno 496 327 70 5 105 3 2 297 14
Diplomirali u Republici Hrvatskoj 468 315 66 5 102 2 2 277 14
Diplomirali izvan Republike Hrvatske 28 12 4 - 3 1 - 20 -
Austrija 1 - - - - - - 1 -
Bosna i Hercegovina 8 4 2 - 1 1 - 4 -
Bugarska 2 - - - 1 - - 1 -
Cipar 1 - - - 1 - - - -
Italija 2 1 - - - - - 2 -
Sjedinjene Američke Države 2 1 1 - - - - 1 -
Sjeverna Makedonija1) 2 1 - - - - - 2 -
Slovenija 3 2 1 - - - - 2 -
Srbija  7 3 - - - - - 7 -

1) Republika Hrvatska od 15. veljače 2019. godine u svim oblicima službene komunikacije upotrebljava ime Republika Sjeverna Makedonija.

G-3. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA NAČINU PLAĆANJA POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA U 2020.

4. SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI PREMA DJELATNOSTI U KOJOJ OBAVLJAJU ZANIMANJE, NAČINU PLAĆANJA POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA I SPOLU U 2020.

    Ukupno Način plaćanja poslijediplomskog studija
svega žene poslodavac sredstva iz državnog proračuna osobno ostalo
Ukupno 496 327 244 9 231 12
Zaposleni 479 315 244 9 214 12
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 23 13 12 - 11 -
Rudarstvo i vađenje 2 - 2 - - -
Prerađivačka industrija 15 10 7 - 7 1
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 13 2 11 - 2 -
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 3 3 - - 3 -
Građevinarstvo 4 1 2 - 2 -
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 17 12 7 - 9 1
Prijevoz i skladištenje  8 4 6 - 2 -
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3 3 - - 3 -
Informacije i komunikacije 19 11 9 - 10 -
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 31 16 15 - 14 2
Poslovanje nekretninama 2 1 1 - 1 -
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti  33 23 14 - 17 2
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 16 11 7 2 7 -
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 86 53 43 4 38 1
Obrazovanje 43 33 11 2 26 4
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 134 99 91 1 42 -
Umjetnost, zabava i rekreacija 13 11 3 - 10 -
Ostale uslužne djelatnosti 11 6 3 - 8 -
Izvanteritorijalne organizacije i tijela 3 3 - - 2 1
Nezaposleni 17 12 - - 17 -

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za sveučilišne specijaliste (obrazac ŠV-80), koje ispunjavaju sveučilišni specijalisti pri stjecanju toga akademskog naziva.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Interdisciplinarni studijski programi izvode se iz više različitih znanstvenih područja. U izvođenju studija surađuje više visokih učilišta ili znanstvenih instituta.

Poslijediplomski specijalistički studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

Sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) jest osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij i izradila završni rad i/ili položila odgovarajući završni ispit (ISCED, 7. razina). Iznimno završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija u medicini, stomatologiji i veterini osoba stječe naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke u skladu s  nazivom studijskog programa koji se klasificira prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Kratice

ISCED Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja
NN  Narodne novine

Znakovi

- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević i Suzana Stubičan Ćelić


MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.


Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Postavke pristupačnosti