SVEUČILIŠNI SPECIJALISTI U 2020.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2020. akademski naziv postiglo je 496 sveučilišnih specijalista. Udio žena u tom broju iznosio je 327, odnosno 65,9%.

Među sveučilišnim specijalistima više je žena

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, na Sveučilištu u Zagrebu poslijediplomski specijalistički studij završilo je 59,9%, na Sveučilištu u Rijeci 21,2%, na Sveučilištu u Osijeku 14,1%, na Libertas međunarodnom sveučilištu 2,8%, na Sveučilištu u Puli – Pola 1,0%, na Sveučilištu u Splitu 0,6% te na Sveučilištu u Zadru 0,4%.

Najviše je žena sveučilišnih specijalistica steklo akademski naziv na Sveučilištu u Zadru (100,0%). Zatim slijede Sveučilište u Puli – Pola (80,0%), Libertas međunarodno sveučilište (78,6%), Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu (po 66,7%) te Sveučilište u Osijeku (60,0%). Na Sveučilištu u Splitu nije bilo niti jedne sveučilišne specijalistice.

Društvene znanosti − najzastupljenije je područje specijalističkih radova

U 2020. najveći je broj specijalističkih radova bio iz područja Društvene znanosti (45,8%), slijede područja Biomedicina i zdravstvo (30,8%), Interdisciplinarna područja znanosti (9,7%), Tehničke znanosti (6,9%), Prirodne znanosti (2,4%), Humanističke znanosti i Umjetničko područje (po 1,8%) te Biotehničke znanosti (0,8%).

Najviše sveučilišnih specijalista jesu osobe u dobi od 35 do 39 godina

Prema godinama života, najviše sveučilišnih specijalista bilo je u skupini 35 – 39 godina (30,4%), a najmanje u skupini 50 i više godina (8,3%). U skupini do 29 godina bilo je 8,5%, u skupini 30 – 34 godine bilo je 29,2% sveučilišnih specijalista, u skupini 40 – 44 godine 14,5%, a u skupini 45 – 49 godina bilo je 9,1% sveučilišnih specijalista.

Od ukupnog broja sveučilišnih specijalista, 94,4% ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 5,6% izvan nje.

Sveučilišni specijalisti najviše su zaposleni u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Najveći broj sveučilišnih specijalista bio je zaposlen u području Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (27,0%), zatim u području Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (17,3%), u području Obrazovanje (8,7%), u području Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (6,7%), u području Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (6,3%), u području Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (4,6%), u području Informacije i komunikacije (3,8%), u području Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (3,4%), u području Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (3,2%) te u području Prerađivačka industrija (3,0%). U ostalim područjima djelatnosti bilo je zaposleno 12,6% sveučilišnih specijalista, dok ih je 3,4% bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Za 49,2% sveučilišnih specijalista troškove studija platio je poslodavac. Udio sveučilišnih specijalista koji su sami platili troškove studija bio je 46,6%, za 1,8% troškovi su podmireni sredstvima iz državnog proračuna, a 2,4% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za sveučilišne specijaliste (obrazac ŠV-80), koje ispunjavaju sveučilišni specijalisti pri stjecanju toga akademskog naziva.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Interdisciplinarni studijski programi izvode se iz više različitih znanstvenih područja. U izvođenju studija surađuje više visokih učilišta ili znanstvenih instituta.

Poslijediplomski specijalistički studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

Sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) jest osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij i izradila završni rad i/ili položila odgovarajući završni ispit (ISCED, 7. razina). Iznimno završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija u medicini, stomatologiji i veterini osoba stječe naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke u skladu s  nazivom studijskog programa koji se klasificira prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13. i 34/16.).

Kratice

Znakovi

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević i Suzana Stubičan Ćelić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148