SREDNJE ŠKOLE KRAJ ŠK. G. 2019./2020. I POČETAK ŠK. G. 2020./2021.

 

1. Srednje škole – kraj šk. g. 2019./2020.

Na području Republike Hrvatske na kraju školske godine 2019./2020. djelovalo je 437 srednjih škola koje prema metodologiji statističkog prikupljanja podataka uključuju 741 školsku jedinicu različitih vrsta, ovisno o vrsti nastavnoga plana i programa.

Kada se promatraju redovite, samostalne, škole (nastava organizirana samo za jednu vrstu programa) najveći udio imaju gimnazije, 41,7%, a najmanji imaju industrijske i obrtničke škole, 9,9%.

U gimnazijama je najveći udio učenika koji su položili razred, 99,9%, a u srednjim umjetničkim školama je najmanji, 97,1%.  

Najviše učenica ima u umjetničkim školama, a najmanje ih ima u industrijskim i obrtničkim školama.

Na kraju školske godine 2019./2020. broj učenika manji je za 1,3% u odnosu na kraj školske godine 2018./2019. Udio učenica iznosi 50,1%, iako nije jednako raspoređen prema vrstama srednjih škola. Tako u srednjim umjetničkim školama ima 71,6% učenica, u gimnazijama 63,1%, u tehničkim i srodnim školama 47,3%, a u industrijskim i obrtničkim školama ima samo 32,1% učenica. Srednju školu završilo je 37 656 učenika, a od toga je 48,9% učenica.

Engleski i njemački jezik − dva jezika koja se najviše uče u srednjim školama

U srednjim školama učenici uče jedan, dva ili tri strana jezika, a svi učenici obvezni su učiti barem jedan strani jezik. Od ukupnog broja učenika, engleski jezik uči 92,4% učenika, njemački 34,9%, talijanski 13,3%, francuski 3,7%, a španjolski, ruski, hrvatski (uče ga učenici strani državljani), arapski, portugalski, novogrčki, japanski, kineski, češki i mađarski uči samo 2,0% učenika.

Udio žena nastavnika najveći je u gimnazijama, 74,2%, a najmanji je u industrijskim i obrtničkim školama, 61,9%. 

 

2. Srednje škole – početak šk. g. 2020./2021.

Na području Republike Hrvatske na početku školske godine 2020./2021. djelovalo je 439 srednjih škola. Prema metodologiji statističkog prikupljanja podataka, uključuju 741 školsku jedinicu različitih vrsta, ovisno o vrsti nastavnoga plana i programa.

Na početku školske godine 2020./2021. broj učenika veći je za 0,3% u odnosu na početak školske godine 2019./2020. Udio učenica iznosi 50,1%. Od ukupnog broja učenika, u redovitom obrazovanju ima samo 0,4% ponavljača, i to u I. razredu 0,6%, u II. razredu 0,4%, u III. razredu 0,2%, u IV. razredu 0,2%, dok u V. razredu nema ponavljača.

Prema godinama rođenja, može se zaključiti da među učenicima redovitih srednjih škola ima 98,3% učenika u dobi od 14 do 18 godina, tj. u dobi primjerenoj za srednje obrazovanje. Samo je 1,7% učenika starijih od 18 godina, a 0,02% mlađih od 14 godina, i to su uglavnom učenici srednjih umjetničkih škola (glazbenih i plesnih).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat statističke obrade godišnjih izvještaja koje ispunjavaju srednje škole na kraju i na početku školske godine.

Statistički list za srednje škole − gimnazije, tehničke i srodne škole, industrijske i obrtničke škole, umjetničke škole i odjele likovne umjetnosti i dizajna te škole i odjele za mladež s teškoćama u razvoju (obrazac Š-S/KP) i Statistički list za srednje škole za odrasle (obrazac Š-S-OD/KP) za ovo statističko istraživanje ispunjavaju škole/obrazovne ustanove.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćene su srednje škole na području Republike Hrvatske, a podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih školskih godina.

Definicije i objašnjenja

U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske srednje obrazovanje organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje.

Redovito obrazovanje uključuje srednje obrazovanje s redovitim obrazovnim programima.

Posebno obrazovanje uključuje obrazovanje odraslih.

Srednje obrazovanje traje od 1 do 5 godina, a omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada ili za nastavak školovanja. Srednje obrazovanje nije obvezatno.

Školom se smatra skupina učenika koja prati nastavu određene vrste i stupnja po istovrsnome nastavnome planu i programu na određenoj lokaciji.

Broj srednjih škola prikazan u tablicama 1.1., 1.3., 2.1. i 2.3. veći je od stvarnog broja srednjih škola. Ako jedna srednja škola obuhvaća nekoliko školskih jedinica različitih vrsta, npr. gimnaziju, tehničku, industrijsku i obrtničku školu, svaka takva jedinica smatra se zasebnom školom i tako se prikazuje (u tablicama 1.1. i 2.1. u stupcu "školske jedinice/odjeli"). Broj srednjih škola u kojima je nastava organizirana samo za jednu vrstu programa (npr. gimnazija, tehnička, industrijska i obrtnička škola) prikazuje se u stupcu "samostalne" škole.

Srednje obrazovanje mladeži s teškoćama u razvoju organizirano je uz primjenu individualnog pristupa u posebnim razrednim odjelima ili u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja.

Broj srednjih škola za mladež s teškoćama u razvoju jednak je broju ustanova za odgoj i obrazovanje mladeži s teškoćama u razvoju, uvećan za broj srednjih škola koje u svom sastavu imaju razredne odjele za učenike s teškoćama u razvoju.

Obrazovanje odraslih omogućuje obrazovanje odraslim osobama koje u dobi za redovito školovanje nisu stekle odgovarajuće srednje obrazovanje. Srednje obrazovanje odraslih provodi se u srednjim školama i drugim ovlaštenim ustanovama. Odrasli mogu steći obrazovanje pohađanjem nastave ili samo polaganjem ispita.

Podaci o učenicima koji uče strane jezike dani su za sve učenike koji uče pojedini strani jezik bez obzira na to uče li ga kao prvi, drugi ili treći strani jezik.

Za srednje škole prikazan je broj nastavnika koji predaju u određenoj vrsti škole. S obzirom na to da nastavnik može predavati u nekoliko vrsta škola, npr. u gimnaziji, tehničkoj, industrijskoj i obrtničkoj školi te  srednjem obrazovanju odraslih, iskazani broj nastavnika ne daje broj fizičkih osoba zaposlenih u srednjim školama. Broj nastavnika i stručnih suradnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizičkih osoba.

U podatke o nastavnicima i stručnim suradnicima, uz osobe zaposlene na temelju ugovora o radu, uključene su i osobe angažirane na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora.

Stručni suradnici jesu psiholog, pedagog, socijalni radnik i knjižničar.

Podaci po županijama prikazani su prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.) sa stanjem 31. prosinca 2019.

Ustrojstvo i djelatnost srednjeg školstva temelji se na Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 7/17. i 68/18.) te Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN, br. 30/09., 24/10., 22/13. i 25/18.).

 

Kratice

NN	Narodne novine
šk. g.	školska godina

Znakovi

-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Marija Gojević i Vedran Osonjački

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148