ARHIVI U 2020.

U 2020. radilo je 19 državnih arhiva. Od toga je sedam državnih arhiva imalo u svom sastavu arhivske sabirne centre ili odjele. Prema teritorijalnoj nadležnosti, tj. području na koje se arhiv proteže, dva su arhiva nadležna za cjelokupno područje Republike Hrvatske, devet je međužupanijskih i osam županijskih arhiva.

Ukupan broj fondova i zbirki veći je za 5%, broj sređenih fondova i zbirki za 7%, broj zaposlenih za 2%, a broj zaposlenika arhivske struke za 4% u odnosu na 2017. Udio žena u ukupnom broju zaposlenih bio je 60%.

Raspon sređenoga arhivskoga gradiva po zbirkama u arhivima kreće se od 53% (zbirke dopunskih preslika arhivskoga gradiva) do 85% (odgoj i obrazovanje). Zdravstvo i socijalne ustanove nisu ostvarile udio u dostupnim fondovima zbirki digitalnog oblika, dok su zbirke izvornoga arhivskoga gradiva ostvarile udio od 25% obrađene digitalizirane građe.

U odnosu na 2017. korisnika arhiva ima 2% više, dok je fizičkih posjeta čitaonicama arhiva 35% manje kao i 24% manje pregledanih arhivskih jedinica. Upućenih pismenih zahtjeva je 11% više u odnosu na posljednje objavljeno Priopćenje. Pad fizičkih posjeta rezultat je krize prouzročene koronavirusom i veće dostupnosti arhivske građe putem mrežne platforme te korisničkih zahtjeva kojih je u 2020. bilo 60% u odnosu na ukupan broj pismenih zahtjeva.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat statističke obrade podataka koje na obrascu Izvještaj arhiva (obrazac ARH-1) daju svi državni arhivi u Republici Hrvatskoj. Podaci se prikupljaju svake tri godine.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su državni arhivi na teritoriju Republike Hrvatske koji su radili u 2020. ,Podaci su djelomično usporedivi s podacima iz prijašnjih godina djelomično zbog metodoloških razlika za svrhu usklađivanja istraživanja s načinom prikupljanja i obrade arhivskoga gradiva unutar arhiva, a djelomično zbog proširivanja obuhvata istraživanja.

Definicije i objašnjenja

Državni arhivi jesu javne ustanove u području zaštite, obrade i korištenja arhivskoga gradiva u državnom vlasništvu.

Arhivsko gradivo jest odabrano dokumentarno gradivo koje ima trajnu vrijednost za kulturu, povijest, znanost ili druge djelatnosti, ili za zaštitu i ostvarivanje prava i interesa osoba i zajednica, zbog čega se trajno čuva.

Javni stvaratelji/posjednici jesu tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.

Privatni stvaratelji/posjednici jesu privatne pravne ili fizičke osobe koje svojim radom i djelatnošću stvaraju ili su u posjedu arhivskoga gradiva koje nije nastalo u obavljanju javnih ovlasti i javne službe i nije u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno pravnih osoba čiji su oni osnivači ili vlasnici.

Arhivski fond jest cjelina arhivskoga gradiva nastaloga djelovanjem i radom jednoga javnoga ili privatnog stvaratelja i u pravilu se ne može dijeliti.

Arhivska zbirka jest cjelina arhivskoga gradiva različitog podrijetla objedinjena na temelju nekoga zajedničkog obilježja, kao što su sadržaj, jezik, vrsta podloge i sl.

Arhivsko spremište jest prostor namijenjen smještaju i trajnom čuvanju arhivskoga gradiva.

Inventar je sustavan i metodičan popis arhivskoga fonda ili zbirke u kojemu su opisane arhivske jedinice u njegovu sastavu.

Analitički inventar jest inventar u kojemu su kao inventarne jedinice iskazane arhivske jedinice razine predmeta ili pojedinačnog dokumenta.

Sumarni inventar jest inventar u kojemu su arhivske jedinice razine predmeta odnosno pojedinačnog dokumenta obuhvaćene u opisu arhivske jedinice više razine.

Konvencionalno gradivo jest gradivo zabilježeno na mediju s kojega se može izravno čitati (bez potrebe posredovanja nekog uređaja).

Analogno gradivo jest gradivo zabilježeno na mediju s kojega se ne može čitati bez potrebe posredovanja nekoga uređaja/medija koji nije računalni uređaj (npr. mikrofilm, fotografija).

Digitalno gradivo jest gradivo u digitalnom obliku zapisa i pohranjeno na strojno čitljivu nosaču informacija, nastalo kao izvorno digitalno gradivo ili pretvorbom gradiva u digitalni oblik.

Zvučni zapisi jesu ploče, vrpce, kasete, CD-ovi ili DVD-ovi na koje se s pomoću posebnih postupaka zapisuje ton i zvuk.

Grafički zapis jest zapis koji nastaje umnažanjem pisanih ili slikovnih zapisa putem neke matrice.

Videozapis jest zabilježen zapis niza pokretnih slika koje se mogu promatrati na nekome reprodukcijskom uređaju (projektoru, TV uređaju, računalu itd.).

Optički zapis jest način zapisa podataka gdje se čitanje, pisanje ili oboje izvodi korištenjem svjetla i optičkih pojava (najčešće zapisano na optički disk).

Mikrofilmski zapisi jesu zapisi zabilježeni na mikrofilmskim oblicima: mikrofilmu – filmu u obliku svitka koji sadržava niz mikrosnimaka ili mikrofišu – savitljivome, prozirnome, pravokutnom listiću filma koji služi kao podloga za nekoliko mikrosnimaka poredanih u retke i stupce.

Dužni metar jest arhivska mjera kojom se iskazuje količina arhivskoga gradiva.

Obavijesno pomagalo jest popis arhivskog fonda ili zbirke namijenjen istraživačima radi uvida u sadržaj fonda odnosno zbirke. Osnovne vrste obavijesnih pomagala jesu vodič, inventar (našastar) i kazalo.

Prinova je arhivsko gradivo koje je preuzeto i pohranjeno u arhiv prema službenoj obvezi, pologom, otkupom, darovnicom, ostavštinom ili drugo za razdoblje (godinu) u kojem se prikupljaju podaci.

Izlučeno gradivo jest dokumentarno gradivo spremno za uništavanje nakon provedenog postupka vrednovanja te odabiranja zapisa za trajno čuvanje.

Regest je analitički opis dokumenta i njegova sadržaja.

Restauracija je skup mjera koje se poduzimaju radi uklanjanja ili smanjivanja oštećenja na predmetu.

Konzervacija je skup mjera koje se poduzimaju na predmetu radi sprečavanja ili usporavanja procesa koji dovode do oštećivanja predmeta.

 

Kratice

CD	kompaktni disk
DPO	društveno-političke organizacije
DVD	digitalni videodisk
m2	četvorni metar
GB	gigabajt

Znakovi

-	nema pojave

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević i Gordana Bralić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148