Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 23. studenog 2021.
KUL-2021-1-2

ISSN 1334-0557

KNJIŽNICE U 2020.

 

Obradom administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice dobiveni su podaci o knjižnicama koje su djelovale na području Republike Hrvatske u 2020.

Obuhvaćeno je 1 749 knjižnica, u koje su uključene jedna nacionalna, 99 visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih, 95 specijalnih, 304 narodne, 883 osnovnoškolske i 367 srednjoškolskih knjižnica.

Od ukupnog broja knjižnica u 2020., njih 11% samostalne su knjižnice, njih 6% djeluje u sastavu druge knjižnice (podružnice), a 83% je u sastavu druge institucije, poduzeća ili obrazovnih ustanova.

Sve je veći broj knjižnica s pristupom internetu

Modernizacija knjižnica novim medijima i tehnologijama omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija, pa integriranu čitaonicu ima 87% svih knjižnica, multimedijski odjel ima njih 64%, a opremljenost bežičnim internetom iznosi 87%. Knjižnica koje imaju bežični internet za korisnike više je za 12% u odnosu na 2019.

Ukupno zaposlenih osoba u knjižnicama jest 4 082, a od toga je 84% žena. U odnosu na ukupan broj zaposlenih osoba u knjižnicama, njih 88% odnosi se na stručno knjižnično osoblje.

Najbrojniji članovi narodnih knjižnica i posjetitelji knjižničnih događanja jesu djeca i mladi do 18 godina

Članstvo u knjižnicama ima 1 287 522 osobe, a od toga je 68% aktivnih korisnika u 2020. Žene čine 64% ukupnih korisnika narodnih knjižnica.

Članovi osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica čine 39% članstva svih knjižnica, a slijede narodne knjižnice s 37% u ukupnom članstvu. U narodnim knjižnicama djeca i mladi do 18 godina čine 40% članstva.

Promatrajući dobnu strukturu posjetitelja, u ukupnim posjetima knjižničnim događanjima i radionicama 72% polaznika mlađe je od 18 godina.

Utjecaj krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 i zatvaranja javnih ustanova na knjižničnu djelatnost

U 2020. se izvan knjižnice koristilo 85% knjižnične građe. Ako usporedimo posudbe knjižnične građe u odnosu na 2019., vidi se pad posudbi od 28%, što upućuje na to da su kriza zbog pandemije i zatvaranje svih kulturnih institucija utjecali i na knjižničnu djelatnost.

Pad posjeta knjižnicama najviše se vidi u fizičkim posjetima, kojih je čak 46% manje nego 2019. Broj održanih knjižničnih događanja u 2020. manji je za 57%, a posjetitelja događanja također je manje nego godinu prije, i to za 44%. Također, broj održanih radionica u sklopu knjižnica manji je za 38% u odnosu na 2019.

Virtualni posjeti knjižnicama − rastući trend među korisnicima

Zbog razvoja digitalnog društva uočava se tendencija virtualnih posjeta knjižnicama, koji su u 2020. još zastupljeniji nego u prethodnim godinama i iznose 69% ukupnih posjeta, što je 10% više nego u 2019.

G-1. KNJIŽNICE PREMA VRSTI U 2020.

G-2. DODATNI ODJELI I USLUGE KNJIŽNICA U 2020.

1. KNJIŽNICE PREMA VRSTI, STATUSU I DODATNIM ODJELIMA U 2020.

Vrsta knjižnice Status Dodatni odjeli i usluge
ukupno samostalne u sastavu druge knjižnice u sastavu druge ustanove/ poduzeća čitaonice/ korisnička mjesta multimedijski odjel za slijepe i slabovidne internet/ WLAN za djecu i mlade igraonica bibliobus
Ukupno  1 749   188   110  1 451  1 591  1 177   40  1 594  1 423   398   9
Nacionalna   1   1 - -   1   1   1   1 - - -
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene   99   4 -   95   98   92   11   98 - - -
Specijalne   95   1 -   94   90   55   3   92 - - -
Narodne   304   182   110   12   191   184   13   189   173   109   9
Osnovnoškolske   883 - -   883   855   554   7   856   883   289 -
Srednjoškolske   367 - -   367   356   291   5   358   367 - -

2. OBRAĐENA KNJIŽNA I NEKNJIŽNA GRAĐA U 2020. (STANJE 31. PROSINCA 2020.)

Vrsta knjižnice Obrađena knjižna građa prema broju predmeta Obrađena neknjižna građa prema broju predmeta
knjige (svesci) novine (godište) časopisi (svesci) rukopisi i ocjenski radovi igračke i didaktičke igre ostala knjižna građa digitalizirana knjižna građa izvorno digitalna građa audiovizualna građa elektronička građa na prijenosnome mediju
Ukupno 28 037 663  173 598 2 740 638  572 031  22 730  603 693  112 792  215 293  995 391  205 089
Nacionalna 1 632 838  101 421  351 384  264 920 -  129 012  10 463  49 501  231 052  63 507
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene 5 560 243  34 191 1 149 281  294 172 -  204 070  37 751  138 839  240 894  73 619
Specijalne 1 989 239  14 571 1 046 662  12 939 -  95 941  44 556  26 200  4 151  18 306
Narodne 11 669 502  22 056  137 100 -  18 102  123 451  20 022   753  411 526  34 475
Osnovnoškolske 4 864 034   881  26 633 -  3 746  4 573 - -  81 083  9 613
Srednjoškolske 2 321 807   478  29 578 -   882  46 646 - -  26 685  5 569

3. KORIŠTENJE KNJIŽNE GRAĐE U 2020.

Vrsta knjižnice Ukupno Korištenje izvan knjižnice Korištenje u knjižnici Korištenje prema tipu građe izvan knjižnice
ukupno posudbi knjige i brošure audiovizualna i elektronička građa te ocjenski radovi serijske publikacije ostalo
Ukupno 10 451 057 8 929 625 1 521 432 8 956 390 8 388 217  162 862  7 568  20 962
Nacionalna  83 628  7 573  76 055  7 573  7 573 - - -
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene  448 611  288 787  159 824  288 787 - - - -
Specijalne  123 472  87 994  35 478  87 994 - - - -
Narodne 7 267 368 6 447 498  819 870 6 470 452 6 307 781  148 153  7 568  6 950
Osnovnoškolske 2 088 945 1 731 411  357 534 1 735 158 1 712 838  12 209 -  10 111
Srednjoškolske  439 033  366 362  72 671  366 426  360 025  2 500 -  3 901

G-3. KORIŠTENJE KNJIŽNE GRAĐE U 2020. PREMA VRSTI KNJIŽNICE

G-4. KORIŠTENJE KNJIŽNE GRAĐE U 2020. UNUTAR I IZVAN KNJIŽNICE

4. MEĐUKNJIŽNIČNE POSUDBE U 2020.

Vrsta knjižnice1) Međuknjižnična posudba Zahtjevi za elektroničku dostavu dokumenata
ukupno primljeni zahtjevi upućeni zahtjevi
ukupno riješeni ukupno riješeni ukupno riješeni ukupno riješeni
Ukupno  25 979  25 308  6 011  5 164  5 026  4 695  15 449  14 942
Nacionalna  2 281  2 121  1 778  1 657   503   464 - -
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene  13 356  13 181  1 570  1 402  2 199  2 006  9 773  9 587
Specijalne  6 980  6 784  1 044   589  1 105  1 042  5 153  4 831
Narodne  3 362  3 222  1 619  1 516  1 219  1 183   524   523

1) U knjižnicama osnovnih i srednjih škola ne postoji međuknjižnična posudba, nego samo prinova te otpis knjižne i neknjižne građe. Zato one ovdje nisu obuhvaćene.

5. KORISNICI KNJIŽNICA PREMA AKTIVNOSTI U 2020.

Vrsta knjižnice Struktura korisnika knjižnica
ukupno učenici/studenti zaposlenici vanjski korisnici aktivni korisnici
Ukupno  831 100  538 784  129 960  156 618  492 583
Nacionalna  5 783 - - -  5 783
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene  282 065  121 455  15 526  145 084  72 511
Specijalne  66 309 -  57 029  9 280  12 471
Osnovnoškolske  337 354  296 251  39 900  1 203  299 425
Srednjoškolske  139 634  121 078  17 505  1 051  102 438

6. KORISNICI NARODNIH KNJIŽNICA PREMA SPOLU, DOBI I AKTIVNOSTI U 2020.

Vrsta knjižnice Ukupno Muški Ženski Članovi prema dobnim skupinama Aktivni korisnici Novi korisnici
14 i manje godina 15 – 17 godina 18 − 64 godine 65 i više godina
Narodne knjižnice  456 422  162 585  293 837  147 052  35 452  232 427  42 064  385 789  54 132

G-5. STRUKTURA KORISNIKA KNJIŽNICA PREMA SPOLU U 2020.

G-5. KORISNICI KNJIŽNICA PREMA AKTIVNOSTI U 2020.

G-7. KORISNICI NARODNIH KNJIŽNICA PREMA DOBI U 2020.

7. POSJETI KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNIM DOGAĐANJIMA U 2020.

Vrsta knjižnice Posjeti knjižnicama i knjižničnim događanjima
posjeti knjižnicama knjižnična događanja radionice
ukupno fizički virtualni broj knjižničnih događanja posjeti knjižničnim događanjima broj posjeti
ukupno od toga djeca i mladi ukupno od toga djeca i mladi
Ukupno 29 784 139 9 327 099 20 462 608  30 108  24 376  895 745  649 168  17 239  299 452
Nacionalna 2 587 614  63 058 2 524 556   29 -  2 600 -   12   115
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene 5 090 820  985 526 4 105 874   102 -  4 743 -   244  4 326
Specijalne 1 987 806  63 446 1 924 498   123 -  6 905 -   116   922
Narodne 15 817 865 4 911 893 10 905 972  16 709  11 231  528 181  295 852  1 416  37 798
Osnovnoškolske 3 568 124 2 733 995  838 979  11 143  11 143  284 769  284 769  13 009  205 989
Srednjoškolske  731 910  569 181  162 729  2 002  2 002  68 547  68 547  2 442  50 302

G-8. POSJETI KNJIŽNICAMA U 2020.

G-9. POSJETI KNJIŽNIČNIM DOGAĐANJIMA U 2020.

8. ZAPOSLENI U KNJIŽNICAMA U 2020. (STANJE 31. PROSINCA 2020.)

Vrsta knjižnice Zaposlenici Stručno osoblje Ostalo osoblje
ukupno muški ženski ukupno knjižničari savjetnici viši knjižničari diplomirani knjižničari knjižničari pomoćni knjižničari studenti i ostalo knjižnično osoblje
Ukupno  4 082   640  3 442  3 667   58   120  2 399   223   611   256   415
Nacionalna   300   103   197   264   24   17   71   14   60   78   36
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene   511   116   395   447   15   45   195   26   90   76   64
Specijalne   191   34   157   160   8   19   95   15   19   4   31
Narodne  1 740   265  1 475  1 456   11   35   777   135   437   61   284
Osnovnoškolske   929   77   852   929 - -   887   16   3   23 -
Srednjoškolske   411   45   366   411 -   4   374   17   2   14 -

G-10. ZAPOSLENI U KNJIŽNICAMA U 2020. (STANJE 31. PROSINCA 2020.) PREMA SPOLU

G-11. ZAPOSLENI U KNJIŽNICAMA U 2020. (STANJE 31. PROSINCA 2020.) PREMA STRUČNOM ZVANJU

9. PRINOVA KNJIŽNIČNE GRAĐE U 2020.

    Nacionalna knjižnica Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice Specijalne knjižnice Narodne knjižnice Osnovnoškolske knjižnice Srednjoškolske knjižnice
Knjige (broj svezaka) ukupno  15 834  65 098  17 824  440 571  48 521  22 572
  kupnja   309  16 819  6 875  193 883  32 255  13 955
  obavezni primjerak  12 725  26 262 -  5 746 - -
  dar  2 547  21 627  7 948  120 227  16 038  8 434
  zamjena   253   390  3 001  6 234   227   183
  otkup MK - - -  87 975 - -
  ostalo - - -  26 506 - -
Časopisi (broj svezaka) ukupno  10 387  13 197  3 388  4 014  1 508   689
  kupnja   28  2 993   734   948  1 193   506
  obavezni primjerak  9 398  7 904 -  1 029 - -
  dar   711   994   750  1 532   315   183
  zamjena   250  1 306  1 904   2 - -
  otkup MK - - -   26 - -
  ostalo - - -   477 - -
Novine (broj naslova) ukupno   205   505   65   804   160   55
  kupnja -   74   29   184   156   45
  obavezni primjerak   205   395 -   277 - -
  dar -   27   20   310   4   10
  zamjena -   9   7 - - -
  ostalo - - -   33 - -
Rukopisi i ocjenski radovi ukupno   706  12 245   227 - - -
  kupnja -  1 438   180 - - -
  obavezni primjerak - - - - - -
  dar   706  10 716   47 - - -
  zamjena -   91 - - - -
Ostala knjižna građa ukupno  1 114  2 670   124  6 059   237   646
  kupnja -   660   77  2 451   172   518
  obavezni primjerak  1 114   837 -  1 466 - -
  dar -  1 173   47  1 804   64   128
  zamjena - - - -   1 -
  otkup MK - - -   28 - -
  ostalo - - -   310 - -
Audiovizualna građa ukupno  1 245  1 935   490  12 528  1 203   328
  kupnja   4   122   403  9 294   687   296
  obavezni primjerak  1 018  1 583 -   285 - -
  dar   218   224   57  1 617   516   32
  zamjena   5   6   30 - - -
  otkup MK - - -   356 - --
  ostalo - - -   976 - -
Elektronička građa na prijenosnome mediju ukupno   510  2 175   307  2 861   181   225
  kupnja -   84   302  1 127   159   183
  obavezni primjerak   504   202 -   33 - -
  dar   1  1 832   3   867   22   42
  zamjena   5   57   2 - - -
  otkup MK - - -   19 - -
  ostalo - - -   815 - -
Igračke i didaktičke igre ukupno - - -  1 255   702   41
  kupnja - - -   861   531   35
  dar - - -   197   168   6
  zamjena - - - -   3 -
  ostalo - - -   197 - -
Digitalizirana građa ukupno  1 563  3 570  3 668  2 635 - -
  unutar knjižnice  1 563   869  2 484   360 - -
  izvan knjižnice -  2 701  1 184  2 275 - -
Originalna digitalna građa ukupno  31 265  150 692  5 648  9 267 - -
  e-knjige  2 421  52 440  1 500  8 982 - -
  e-časopisi  1 118  67 699  2 889   285 - -
  e-ocjenski radovi  26 794  24 604   344 - - -
  Drugi e-dokumenti   932  5 949   915 - - -

G-12. PRINOVA KNJIŽNE I DIGITALNE GRAĐE U 2020. – UKUPNO

G-13. PRINOVA KNJIŽNIČNE GRAĐE, OMJER FIZIČKE I DIGITALNE GRAĐE U 2020.- ČASOPISI

G-14. PRINOVA KNJIŽNIČNE GRAĐE, OMJER FIZIČKE I DIGITALNE GRAĐE U 2020. - KNJIGE

G-15. UKUPNA NABAVA KNJIŽNE GRAĐE KNJIŽNICA U 2020.

10. PRIHODI I RASHODI KNJIŽNICA U 2020.

    Nacionalna knjižnica Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice1) Specijalne knjižnice2) Narodne knjižnice Osnovnoškolske knjižnice Srednjoškolske knjižnice
Rashodi ukupno 126 132 414,00 73 665 646,50 28 061 293,50 306 857 403,70 107 200 629,50 48 912 441,00
  nabava knjižne građe 3 068 601,00 9 386 235,80 3 638 670,80 33 172 378,20 6 544 397,00 2 976 051,00
  izobrazba knjižnog osoblja  121 382,00  69 849,80  41 280,40  369 494,00  97 498,30  43 998,00
  troškovi bruto dohotka zaposlenika 38 937 387,00 56 778 110,30 22 345 922,70 214 090 924,40 98 685 926,00 44 995 198,00
  ostali troškovi 84 005 044,00 7 431 450,60 2 035 419,60 59 224 607,10 1 872 808,20  897 194,00
Prihodi ukupno 122 715 644,00 24 047 114,80 - 318 784 284,50 119 663 499,00 49 943 396,40
  prihodi iz proračuna/matične institucije3) 85 734 141,00 19 494 366,80 - 258 885 618,50 110 886 546,00 46 223 848,40
  vlastiti prihodi 32 734 111,00 1 825 973,40 - 18 640 674,00 1 594 177,30  548 528,40
  ostali izvori prihoda 1 178 791,00 2 726 774,60 - 6 724 158,90  482 074,30  175 043,60
  prihodi za nabavu građe 3 068 601,00 - - 34 533 833,10 6 700 701,40 2 995 976,00

 

1) Prihod je u visokoškolskim, sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama izražen tako da su samostalne knjižnice financirane iz vlastitih prihoda i ostalih izvora prihoda. U knjižnicama u sastavu visokih učilišta ili sveučilišta prihod je prikazan kao prihod matične institucije.
2) Specijalne knjižnice ne raspolažu podacima o prihodima, nego samo podacima o rashodima. Prihod specijalnih knjižnica dio je ukupnih prihoda matične institucije i knjižnica je dio nje te se ne iskazuje zasebno.
3) Prihodi obuhvaćeni ovim Priopćenjem odnose se na izravne prihode knjižnica iz svih razina proračuna Republike Hrvatske (centralnih, državnih i lokalnih tijela), prihode za nabavu građe, vlastite prihode te ostale izvore prihoda.

G-16. RASHODI I PRIHODI PREMA VRSTI KNJIŽNICA U 2020.

1) Specijalne knjižnice ne raspolažu podacima o prihodima, nego samo podacima o rashodima. Prihod specijalnih knjižnica dio je ukupnih prihoda matične institucije i knjižnica je dio nje te se ne iskazuje zasebno.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o knjižnicama rezultat su obrade statističkih podataka iz administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK). Prema članku 6. stavku 3. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, br. 17/19. i 98/19.), knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svom poslovanju i unositi ih u sustav jedinstvenoga elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica u NSK u skladu sa standardima iz članka 12. stavka 2. navedenog Zakona.

Prikupljanje podataka iz administrativnih izvora u skladu je preporukama Kodeksa prakse europske statistike za korištenje administrativnih i drugih podataka kad god je to moguće radi smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica te smanjenja troškova prikupljanja, obrade i objavljivanja statističkih podataka.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćene su sve knjižnice koje su postojale 31. prosinca 2020. u Republici Hrvatskoj. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Knjižnica je pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda: jesu nacionalna, visokoškolske, sveučilišne, znanstvene, specijalne, narodne i školske.

Specijalna knjižnica (stručna knjižnica) jest knjižnica koja pokriva jednu diciplinu ili određeno područje znanja. Naziv specijalna knjižnica u nekim se slučajevima koristi za knjižnicu koja ponajprije služi specijalnoj kategoriji korisnika (npr. bolesnicima) ili je usmjerena na određeni oblik dokumenta (npr. fonoteka, fototeka, filmoteka).       Može biti javna ako je osnivač Republika Hrvatska ili pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te privatna ako je osnivač druga pravna ili fizička osoba.

Administrativna jedinica jest knjižnica ili skupina knjižnica koje djeluju pod jednom knjižničnom upravom. Administrativna jedinica može se sastojati od središnje knjižnice i ogranaka, odnosno podružnica.

Samostalna knjižnica jest samostalna javna ustanova, odnosno registrirana pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Knjižnica u sastavu jest ustrojstvena jedinica ustanove ili druge pravne osobe koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Knjižnični ogranak/podružnica/područna knjižnica jest ustrojbeni dio administrativne jedinice knjižnice smješten na izdvojenoj lokaciji koji pruža usluge korisnicima.

Pokretna knjižnica (bibliobus) jest pokretni odjel knjižnice s posebno opremljenim i namještenim vozilom za neposredno dostavljanje građe i pružanje usluga korisnicima.

Korisnički prostor (neto korisnički prostor) jest iskoristivi prostor za korisničke usluge. Uključuje prostor za čitanje, učenje (individualno ili grupno), posudbu, upute i informacije te druge usluge, prostore u kojima korisnici samostalno koriste knjižnicu (posudba i vraćanje građe, automatsko razduživanje i zaduživanje) i područja za rekreaciju i komunikaciju/odmor i druženje, višenamjenske dvorane, prostore za osobe koje su se iznenada razboljele i ulazno predvorje/aula te područja s građom u otvorenom pristupu koja su sastavni dijelovi korisničkih službi.

Korisničko mjesto jest sjedeće mjesto za korisnika (isključuje se sjedeće mjesto za odmor).

Knjižnična građa jest svaki jezični, slikovni i zvučni dokument na lako prenosivu materijalu ili u elektronički čitljivu obliku informacijskoga, umjetničkoga, znanstvenoga ili stručnog sadržaja proizveden u nekoliko primjeraka i namijenjen javnosti te rukopisi. Knjižničnom građom smatraju se i igre, igračke i slično ako su dio knjižničnog fonda.

Knjižna građa jest fizička knjižnična građa koju ima knjižnica, a nije u digitalnom obliku. Uključuje knjige, serijske publikacije, rukopise, ocjenske radove, brošure, didaktičke igre te ostalu knjižnu građu (karte, fotografije, reprodukcije umjetničkih djela i slično).

Fond je ukupnost građe knjižnice u svim formatima.   

Knjiga je neperiodička tiskana publikacija od najmanje 49 stranica, bez omota.

Brošura je neperiodička tiskana publikacija od najmanje pet, ali ne više od 48 stranica, bez omota.

Časopis je periodička publikacija u više svezaka čije objavljivanje nije vremenski ograničeno, tj. koja se osniva s namjerom da se objavljuje u neograničenom broju svezaka. Objavljuje se u više ili manje u redovitim vremenskim razmacima.

Svezak je fizička jedinica bilo kojega tiskanog djela ili rukopisa sadržanoga u jednom uvezu.

Novine su serijska jedinica građe koja se objavljuje u čestim razmacima, obično dnevno, tjedno ili polutjedno i izvještava o tekućim zbivanjima i temama od javnog interesa.     

Rukopis je originalna građa pisana rukom ili na pisaćem stroju.

Ocjenski radovi jesu radovi koji su uvjet za završetak studija i stjecanje određenog naziva ili stupnja tercijarnog obrazovanja. U Republici Hrvatskoj uključuju doktorski rad ili disertaciju (na kraju poslijediplomskoga sveučilišnog studija), diplomski rad (na kraju diplomskoga i integriranoga diplomskoga i preddiplomskoga sveučilišnog studija) i završni rad (na kraju svih ostalih studija, no često označuje završni rad preddiplomskog studija).

Digitalizirana građa jesu preslike izvornika izrađene postupkom digitalizacije odnosno pretvorbom u digitalni oblik. Digitalizirani mogu biti različiti oblici, poput teksta, audiograđe, videograđe itd.

Digitalna građa u izvorno digitalnom obliku jest građa koja je izvorno nastala u digitalnom obliku, npr. e-knjige, e-časopisi, e-novine i drugi digitalni dokumenti obrađeni i pohranjeni u repozitoriju ustanove.

Audiovizualna građa jest vrsta neknjižne građe koja se može upotrebljavati samo s pomoću neke sprave, poput projektora, čitača/čitala, naprave za povećavanje itd. U audiovizualnu građu ubrajaju se filmovi (filmske kasete, kutije, kolutovi i petlje), mikrooblici (mikrofilmovi, mikrolistići), videosnimke (videovrpce, videokasete, videokutije i videodiskovi), vizualne projekcije (dijafilmovi, dijapozitivi, prozirnice, stereografi i mikroskopski preparati) i zvučne snimke (gramofonske ploče, kompaktni diskovi, magnetofonske vrpce, zvučne kasete i zvučne kutije).

Elektronička zbirka jesu izvori u elektroničkom obliku kao dio knjižnične zbirke, izvorno digitalni ili digitalizirani.

Elektronička knjiga jest jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD ROM-u i DVD-u).

Ostala knjižna građa jest sva druga građa osim knjiga, periodike, rukopisa, mikrooblika i audiovizualne građe. Uključeni su materijali, kao što su karte, grafikoni, umjetničke reprodukcije, fotografije, tehnički crteži, igračke, multimediji i slično.

Prinova je dokument ili jedinica građe koja se dodaje zbirci u izvještajnom razdoblju.

Korisnik knjižnice (član knjižnice) jest svaka osoba učlanjena u knjižnicu kao korisnik građe i usluga u izvještajnoj godini.

Aktivni korisnik jest član knjižnice (upisani korisnik) koji je posjetio ili koristio knjižnicu ili usluge u izvještajnoj godini. Korištenje može obuhvaćati i korištenje elektroničkih usluga u knjižnici ili izvan nje.                         

Posjet je čin ulaska u prostore knjižnice ili pristupa mrežnim stranicama knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.

Fizički posjet jest čin ulaska korisnika u prostore knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.

Virtualni posjet jest individualni vanjski virtualni posjet mrežnim stranicama i katalogu knjižnice.

Izobrazba korisnika jesu programi izobrazbe s razrađenim planom predavanja radi usvajanja znanja i vještina za korištenje knjižnice te drugih informacijskih i tehničkih usluga. Može uključiti obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s obrazovnim sadržajima.

Radionica je aktivnost koju organizira stručni zaposlenik knjižnice za korisnike. Izobrazba korisnika definira se kao program ustanovljen s posebnim planom predavanja radi podučavanja korisnika za korištenje knjižnice te drugih informacijskih i tehničkih usluga. Obuhvaća i obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s obrazovnim sadržajima. Izobrazbe u sklopu projekta ubrajaju se samo ako je projekt namijenjen korisnicima knjižnice.

Knjižnična događanja jesu aktivnosti organizirane za korisnike s književnom, kulturnom ili društvenom namjenom, npr. posjeti autora, čitateljske skupine, književni susreti i izložbe.

Međuknjižnična posudba jest posudba dokumenta u materijalnom obliku (knjige) ili dostava dokumenta kao preslike iz jedne knjižnice drugoj koja nije pod istom upravom. Obuhvaća i elektronički posredovanu dostavu dokumenata.

Knjižničarski savjetnik jest osoba koja ima najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višega knjižničara te stručna znanja kojima je stručno stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s ''Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti''.

Viši knjižničar jest osoba koja ima položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara, najmanje pet godina rada u struci nakon položenoga stručnog ispita za diplomiranoga knjižničara te stručna znanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s ''Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti''.

Diplomirani knjižničar jest osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili završen drugi studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu tog Zakona, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od tri godine od dana zapošljavanja te položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara.

Knjižničar je osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, završen drugi studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva u roku od tri godine od zapošljavanja te položen stručni ispit za knjižničara.

Pomoćni knjižničar jest osoba koja ima završenu četverogodišnju srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnoga knjižničara.

Ostalo knjižno osoblje jesu zaposlenici knjižnica koji nemaju stručno knjižnično zvanje.

Studenti su polaznici fakulteta koji honorarno rade u knjižnicama ili u sklopu pojedinih kolegija odrađuju praktičnu nastavu u knjižnicama.

Prihod knjižnice jesu financijska sredstva osigurana za redovitu djelatnost knjižnice.

Vlastiti prihod jest prihod koji ostvaruje knjižnica. Odnosi se na prihode dobivene od obavljanja usluga i/ili isporuke dobara na tržištu, poput prodaje vlastitih izdanja ili najma prostora, prihode od osnovne djelatnosti knjižnice, kao što su prihod od članarina i zakasnina, prihod od imovine (kamate)te prihod od pomoći i donacija.

Rashod knjižnice jest izdatak koji je nastao vođenjem knjižnice. Obuhvaća nabavu knjižne građe, bruto prihode zaposlenika, izobrazbu knjižničnog osoblja i ostale rashode knjižnice.

 

Kratice

CD ROM ispisni kompaktni disk ili optički disk − memorija sa stalnim sadržajem
DVD digitalni videodisk
ECTS Europski sustav prijenosa bodova
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
MK Ministarstvo kulture 
NN Narodne novine
WLAN bežična lokalna internetska veza 
tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević i Gordana Bralić


MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Postavke pristupačnosti