LJUDSKI POTENCIJALI U ZNANOSTI I TEHNOLOGIJI U 2020.

U Republici Hrvatskoj bilo je 746 140 osoba u dobi od 25 do 64 godine koje smatramo ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji.

Prikazani su podaci koji se temelje na podacima Ankete o radnoj snazi (ARS-u), a pokazuju postojeće i potencijalne udjele ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji.

Ekonomsko okružje koje se brzo mijenja te sve veći naglasak na ekonomiji temeljenoj na znanju dovelo je do povećanja međunarodnog interesa za mjerenje odgovarajućih vještina i njihove uloge. Podaci o ljudskim potencijalima mogu poboljšati naše razumijevanje ponude i potražnje na tržištu rada za osobama u području znanosti i tehnologije.

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi, u Hrvatskoj je bilo više od 746 tisuća visokostručnih osoba – ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji (HRST-u) u dobi od 25 do 64 godine. Njih 552 tisuće smatra se ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju (HRSTE), a 593 tisuće prema zanimanju (HRSTO). Ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji koji zadovoljavaju oba kriterija (HRSTC) bilo je više od 398 tisuća.

Udio ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji (HRST) u dobi od 25 do 64 godine u aktivnom stanovništvu iste dobne skupine iznosi 46,0%, dok udio populacije HRSTC iznosi 24,6%.

Analiza populacije ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji (HRST) prema dobnim skupinama i spolu pokazuje da je udio žena za 5,6 postotna boda veći u odnosu na udio muškaraca. Najzastupljenija je dobna skupina od 45 do 64 godine s nešto manje od 293 tisuće osoba. Zastupljenost žena najveća je u dobnoj skupini od 25 do 34 godine (57,4%), dok je u dobnoj skupini 45 do 64 godine udio žena najmanji i iznosi 48,9%.

 

Analiza populacije ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju (HRSTE) prema dobnim skupinama pokazuje da su najzastupljenije osobe s više od 45 godina, njih ukupno 36,2%, dok je 32,8% udio osoba u dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Najmanje je osoba u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, 31,0%. Udio žena u populaciji HRSTE jest 58,1%. U dobnoj skupini od 25 do 34 godine čak je 62,0% žena, dok je udio muškaraca i žena u dobnoj skupini od 45 do 64 godine gotovo izjednačen, muškaraca je 46,6% u odnosu na 53,4% žena. U svim dobnim skupinama najviše je osoba s postignutim obrazovanjem na razini ISCED-a 7 (68,6% osoba u dobi od 25 do 34 godine i 67,4% osoba u dobi od 35 do 44 godine ima postignutu tu razinu obrazovanja). Najviše je doktora znanosti (ISCED 8), njih 3,6%, u dobnoj skupini od 45 do 64 godine.

U populaciji HRSTE 85,4% osoba je zaposleno, 4,4% nezaposleno, a 10,2% osoba neaktivno. Udio zaposlenih žena u populaciji HRSTE jest 57,3%. Većinu čine osobe koje su zaposlene na puno radno vrijeme, 96,2%, dok je 3,8% osoba zaposleno na manje od punoga radnog vremena.

Ljudski potencijali u znanosti i tehnologiji prema zanimanju (HRSTO) skupina je ljudi koja aktivno sudjeluje u znanosti, tehnološkom razvoju i inovacijama. Iz ovog je grafikona vidljivo da u svim zanimanjima HRSTO-a prevladavaju osobe u dobnoj skupini od 45 do 64 godine, a najmanje zaposlenih ima u dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Najmlađa promatrana dobna skupina od 25 do 34 godine najviše je zastupljena u kategoriji zanimanja Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci (34,1%). Ako se promatra distribucija populacije HRSTO prema zanimanjima, vidljivo je da je gotovo polovica osoba (49,7%) zaposlena u kategoriji zanimanja Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, za razliku od 71,7% osoba zaposlenih u tom zanimanju u populaciji HRSTC.

Ljudski potencijali u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju i zanimanju (HRSTC) skupina je ljudi koji imaju tercijarno obrazovanje te rade u zanimanjima znanosti i tehnologije. Ta skupina veoma je važna za razvoj znanja i inovacija. Udio žena u populaciji HRSTC jest 58,1%. Većinu zaposlenih u aktivnostima znanosti i tehnologije čine znanstvenici, inženjeri i stručnjaci (71,7%), zatim slijede tehničari i stručni suradnici (20,0%), dok administrativni i komercijalni direktori, direktori proizvodnje i specijaliziranih usluga te direktori u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini na malo i drugim uslužnim djelatnostima čine 8,3%. Nešto više od 68% osoba u populaciji HRSTC ima postignuto obrazovanje na razini ISCED-a 7.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori podataka

Podaci prikazani u ovom Priopćenju dio su rezultata Ankete o radnoj snazi.¹⁾ Metodologija Ankete o radnoj snazi potpuno je usklađena s onom koju propisuje Statistički ured Europske unije (Eurostat) te omogućuje usporedbu sa svim zemljama članicama Europske unije.

Obuhvat i usporedivost

Prema metodologiji Ankete, ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).

Stopa neodgovora za 2020. iznosila je 43,0%, a stopa odbijanja 24,1%.

Za potrebe analize podataka o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji  u obuhvat su uključene osobe u dobi od 25 do 64 godine.

Definicije i objašnjenja

Za analizu i prikazivanje podataka o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji koriste se harmonizirani koncepti, metode i definicije koje proizlaze iz Priručnika o mjerenju ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji, Priručnika Canberra²⁾ (OECD, UNESCO, Međunarodna organizacija rada, Glavna uprava Europske komisije za istraživanje i inovacije te Eurostat).

Priručnik Canberra ljudske potencijale s visokorazvijenim vještinama opisuje kao nužne za razvoj i prijenos znanja te kao glavnu vezu između tehnološkog napretka i ekonomskog rasta i društvenog razvoja. Cilj je istražiti temeljna obilježja osoba, odnosno dijela radne snage s najrazvijenijim vještinama i najvećim potencijalom pridonijeti društvu temeljenu na znanju.

Radi dobivanja potpune slike ponude i potražnje za HRST-om, definicija se temelji na dvjema dimenzijama, kvalifikaciji i zanimanju. Kvalifikacijska os odnosi se na ponudu HRST-a, tj. na broj ljudi koji su trenutačno ili potencijalno raspoloživi za rad na određenoj razini. Potražnja za HRST-om, tj. brojem ljudi koji su zapravo bili potrebni u aktivnostima znanosti i tehnologije, na određenoj razini u vezi je s dimenzijom zanimanja. S obzirom na to da potražnja nije uvijek u skladu s ponudom i da se vještine mogu naći izvan formalnog sustava obrazovanja, predlaže se sljedeća kombinirana definicija.

Prema Priručniku Canberra, ljudski potencijali u znanosti i tehnologiji (HRST) definiraju se kao osobe koje ispunjavaju barem jedan od sljedećih kriterija:

- prema obrazovanju (HRSTE) – osobe koje imaju uspješno završeno tercijarno obrazovanje (ISCED 5, 6, 7 ili 8)

- prema zanimanju (HRSTO) – osobe koje su zaposlene u zanimanjima znanosti i tehnologije kao znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, tehničari i stručni suradnici i direktori.

Skupina koja zadovoljava oba navedena kriterija naziva se jezgra HRST-a (HRST ''core'', HRSTC).

U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske razine obrazovanja koje su uključene u analizu podataka o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju (HRSTE) jesu:

- prema predbolonjskom programu

- stručni dodiplomski studij (ISCED – 5. razina)

- sveučilišni dodiplomski studij (ISCED – 7. razina)

- prema bolonjskom programu

- kratki stručni studij (ISCED – 5. razina)

- prediplomski stručni studij (ISCED – 6. razina)

- specijalistički diplomski stručni studij (ISCED – 7. razina)

- preddiplomski sveučilišni studij (ISCED – 6. razina)

- diplomski sveučilišni studij (ISCED – 7. razina)

- integrirani preddiplomski i diplomski studij (ISCED – 7. razina)

- doktorat znanosti (ISCED – 8. razina)

Skupine zanimanja koje su prema Priručniku Canberra uvrštene u HRSTO jesu:

- NKZ 10. rod 2: (znanstvenici, inženjeri i stručnjaci) – zanimanja koja povećavaju opseg postojećih znanja, primjenjuju znanstvene ili umjetničke spoznaje i teorije, na sustavan način prenose navedena znanja ili kombiniraju navedene djelatnosti

- NKZ 10. rod 3: (tehničari i stručni suradnici) – zanimanja koja obuhvaćaju tehničke i srodne poslove u istraživanju i primjeni znanstvenih ili umjetničkih spoznaja i operativnih metoda te poslove u državnoj upravi

- NKZ 10. vrste 12, 13 i 14: (administrativni i komercijalni direktori, direktori proizvodnje i specijaliziranih usluga, direktori u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini na malo i drugim uslužnim djelatnostima).

Upotrijebljene klasifikacije

a) Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja ISCED 2011, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja postignutog obrazovanja.

b) Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. (NKZ 10.), usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja zanimanja.

 

1) Za detaljnija metodološka objašnjenja Ankete o radnoj snazi, molimo, pogledajte Priopćenje - Aktivno stanovništvo   u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, brojeve 9.2.6/1., 9.2.6/2., 9.2.6/3., 9.2.6/4. i 9.2.7. na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr.
2) Mjerenje ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji – priručnik Canberra – peti je u obitelji priručnika Frascati o mjerenju znanstvenih i tehnoloških aktivnosti.

 

Kratice
OECD	Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
UNESCO	Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:

Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika

Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili: Matija Škegro Vdović i Željko Jelovečki

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148