POREZI I NAKNADE ZA OKOLIŠ U 2019. – privremeni podaci

Prikazana je serija podataka za četiri glavne kategorije poreznih prihoda i naknada za okoliš za Republiku Hrvatsku od 2010. do 2019. Porezni prihodi od energetskih poreza u 2019. viši su za 3,3% u odnosu na 2018. te za 53,1% u odnosu na 2010. Prihodi od poreza vezanih za transport u 2019. viši su za 3,3% u usporedbi s 2018., a za 15,1% viši u odnosu na 2010. U odnosu na 2018. porezni prihodi vezani za onečišćenje u 2019. manji su za 65,7%, a u odnosu na 2010. niži za 91,1%. Porezni prihodi vezani za poreze za prirodne resurse u 2019. viši su za 77,3% u odnosu na 2018., a za 133,2% viši u odnosu na 2010.

Konačni podaci bit će dostupni 23. prosinca 2021. u bazi podataka.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Priopćenje se sastavlja na temelju Izvještaja o vlastitim prihodima i primicima državnoga, županijskih i gradskih/općinskih proračuna (P-1) i Izvještaja o uplati i rasporedu zajedničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te prihoda za druge javne potrebe (P-2 i P-3) Financijske agencije i podataka Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Definicije

Porezi za okoliš jesu porezi čija je porezna osnovica fizička jedinica (ili njezina zamjena) nečega što ima dokazan, specifičan negativan učinak na okoliš.

Naknade za okoliš isto su što i pristojbe, a definiraju se kao obvezatna, neuzvraćena plaćanja općoj državi ili tijelima izvan opće države kao što su fondovi za zaštitu okoliša ili vodoprivreda. Pristojbe se smatraju plaćanjem za usluge.

Porezni prihod za okoliš jest prihod prikupljen od poreza unutar pojedine okolišne kategorije (porezi na energente, porezi na transport, porezi na onečišćenja i porezi na prirodne resurse).

Porezi na energente skupina je koja uključuje poreze na energetske proizvode koji se koriste za transport i za stacionarne svrhe. Najvažniji energetski proizvodi za transport jesu benzin i dizel. Energetski proizvodi za stacionarnu uporabu uključuju loživa ulja, prirodni plin, ugljen i električnu energiju. Porezi na CO₂ uključeni su u poreze na energente, a ne u poreze na onečišćenja. Za to postoji nekoliko razloga. Prije svega, često nije moguće identificirati poreze na CO₂ odvojeno u statistici poreza zato što su integrirani s porezima na energente, npr. preko diferencijacije poreznih stopa za mineralna ulja. Osim toga, djelomično su uvedeni kao zamjena za druge poreze na energente, a prihod od tih poreza često je velik u usporedbi s prihodima od poreza na onečišćenja. To znači da bi uključivanje poreza na CO₂ u poreze na onečišćenja umjesto u poreze na energente iskrivilo međunarodne usporedbe. Ako se mogu identificirati, porezi na CO₂ trebali bi biti prijavljeni kao posebna kategorija uz porez na energente. Kod poreza na SO₂ može postojati isti problem kao i kod poreza na CO₂.

Porezi na transport skupina je koja uključuje poreze povezane s vlasništvom nad motornim vozilima i njihovom upotrebom. Porezi na drugu prijevoznu opremu (npr. avione) i povezane prijevozne usluge (npr. porez na čarter-letove ili redovite letove) također su ovdje uključeni, kada odgovaraju općoj definiciji ekoloških poreza. Porezi na transport također mogu biti "jednokratni" porezi povezani s uvozom ili prodajom opreme ili stalni porezi, kao što je godišnji porez za ceste. Porezi na benzin, dizel i druga goriva za transport uključeni su u poreze na energente.

Porezi na onečišćenja skupina je koja uključuje poreze na izmjerena ili procijenjena ispuštanja u zrak i vodu, gospodarenje krutim otpadom i buku. Iznimka su porezi na CO₂, koji su uključeni pod poreze na energente, kako je prethodno navedeno.

Porezi na prirodne resurse skupina je koja uključuje poreze koji se odnose na vađenje ili korištenje prirodnih resursa poput vode, šuma, divlje flore i faune. Te aktivnosti iscrpljuju prirodne resurse.

Kratice

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Gordana Lepčević, Željka Kovaček Čuklić i Bernarda Šimunić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148