Prikazani su podaci o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske od 2011. do 2020. te po županijama od 2016. do 2020.
Vanjska migracija
U 2020. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 33 414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34 046 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -632.
U 2020. iz inozemstva se doselilo 25,3% hrvatskih državljana i 74,7% stranaca, a odselilo se 61,4% hrvatskih državljana i 38,6% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 28,2% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (34,2%).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (74,6%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (64,4%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2020. najveći su udio imali Grad Zagreb (20,0%) i Istarska županija (11,4%). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (17,6%), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,6%) i Primorsko-goranska županija (7,7%).
Unutarnja migracija
U 2020. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 64 155 osoba.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,1%.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020., najviše osoba (41,2%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 20,1% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2020. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 315 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, s tim da je najveći bio u Sisačko-moslavačkoj županiji (-368 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-362 osobe).
Ukupna migracija u 2020.
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (1 623 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1 324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba).
1. VANJSKA MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. VANJSKA MIGRACIJA STANOVNIŠTVA PREMA ZEMLJI DRŽAVLJANSTVA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Od 1. veljače 2020. Ujedinjena Kraljevina na uređen je način prestala biti članicom EU-a. Zbirni podaci za 2020. koji se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu uključeni su u ostale europske zemlje. 2) Republika Hrvatska od 15. veljače 2019. godine u svim oblicima službene komunikacije upotrebljava ime Republika Sjeverna Makedonija. |
3. VANJSKA MIGRACIJA STANOVNIŠTVA PREMA STAROSTI I SPOLU U 2020. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
4. VANJSKA MIGRACIJA STANOVNIŠTVA PREMA ZEMLJI PODRIJETLA/ODREDIŠTA I DRŽAVLJANSTVU U 2020. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Republika Hrvatska od 15. veljače 2019. godine u svim oblicima službene komunikacije upotrebljava ime Republika Sjeverna Makedonija. |
5. VANJSKA MIGRACIJA STANOVNIŠTVA PO ŽUPANIJAMA |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
1. UNUTARNJA MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE PREMA PODRUČJU PRESELJENJA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. PRESELJENO STANOVNIŠTVO UNUTAR REPUBLIKE HRVATSKE PREMA STAROSTI, SPOLU I PODRUČJU PRESELJENJA U 2020. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. UNUTARNJA MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE PREMA PODRUČJU DOSELJENJA I ODSELJENJA PO ŽUPANIJAMA U 2020. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Za Grad Zagreb podaci se odnose na preseljenje između naselja unutar Grada Zagreba. |
1. UKUPNO DOSELJENO I ODSELJENO STANOVNIŠTVO U 2020. PO ŽUPANIJAMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Podaci za ukupno ne iskazuju se jer su uključena i preseljenja unutar Republike Hrvatske. |
Istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske provode se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Zakonom o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.) uređuju se uvjeti prijave i odjave prebivališta i boravišta hrvatskih državljana. Zakonom o strancima (NN, br. 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.) i Zakonom o državljanima država članica Europskoga gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (NN, br. 66/19. i 53/20.) propisuju se uvjeti ulaska, kretanja i boravka te rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Obuhvat i usporedivost
Podaci statistike vanjske migracije od 2011. obrađuju se prema metodologiji koja se temelji na Preporukama UN-a za statistiku međunarodne migracije i na Uredbi (EZ-a) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti.
Statistička definicija međunarodnog migranta temelji se na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja. Prema tom konceptu doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se očekuje da će biti, dugo najmanje godinu dana.
Podaci o migracijama obuhvaćaju državljane Republike Hrvatske i strance na privremenome ili stalnom boravku u Republici Hrvatskoj.
Prema metodologiji koja se primjenjivala do 2010., podaci o vanjskoj migraciji stanovništva obuhvaćali su državljane Republike Hrvatske i strance na stalnom boravku koji su prijavili odnosno odjavili svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Zbog primjene Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.) podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj su privremeni odlazak prijavile Ministarstvu unutarnjih poslova.
Definicije i objašnjenja
Migracija ili preseljavanje stanovništva označuje prostornu pokretljivost stanovništva.
Migrant je osoba koja sudjeluje u procesu prostorne pokretljivosti stanovništva (doseljenik, odseljenik).
Unutarnja migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba unutar Republike Hrvatske.
Vanjska migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba iz jedne države u drugu.
Statistika unutarnje migracije stanovništva prikuplja i obrađuje podatke o tijekovima migracije stanovništva unutar zemlje, tj. o broju i strukturi osoba koje su promijenile mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske u određenoj kalendarskoj godini.
Statistika vanjske migracije stanovništva prikuplja i obrađuje podatke o tijekovima vanjske migracije, tj. o broju i strukturi osoba koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja u određenoj kalendarskoj godini.
Prebivalište je, prema članku 2. Zakona o prebivalištu, određeno kao mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.
Boravište je, prema članku 2. Zakona o prebivalištu, mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila.
Državljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s državom koja pojedincu priznaje poseban pravni status. Hrvatsko državljanstvo, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94., 130/11., 110/15. i 102/19.), stječe se podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima. Hrvatsko državljanstvo prestaje otpustom, odricanjem i po međunarodnim ugovorima.
Stranac je, prema članku 2. Zakona o strancima, osoba koja nije hrvatski državljanin, a ima državljanstvo države članice Europskoga gospodarskog prostora (u nastavku teksta: EGP), Švicarske Konfederacije, državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.
Državljanin države članice EGP-a jest osoba koja ima državljanstvo jedne od država članica EGP-a (Europska unija, Lihtenštajn, Norveška i Island).
Državljanin treće zemlje jest osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.
Privremeni boravak, prema članku 47. Zakona o strancima, odobrava se državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj za svrhe:
Iznimno, državljaninu treće zemlje može se odobriti privremeni boravak i za druge svrhe do godine dana. Prema članku 52. Zakona o strancima, odobrenje za privremeni boravak izdaje se na rok važenja do godine dana.
Prema članku 15. Zakona o državljanima država članica Europskoga gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, državljanin države članice EGP-a koji namjerava boraviti dulje od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti privremeni boravak.
Stalni boravak, prema članku 92. Zakona o strancima, može se odobriti državljaninu treće zemlje koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina zakoniti boravak, što uključuje odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu.
Prema članku 27. Zakona o državljanima država članica Europskoga gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, državljanin države članice EGP-a ima pravo na stalni boravak nakon pet godina neprekidnoga zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj.
U iznimnim slučajevima stranci imaju pravo na stalni boravak i prije pet godina neprekidnoga zakonitog boravka (iznimke su propisane zakonom).
Migracijski saldo stanovništva (neto migracija) jest razlika broja doseljenih i broja odseljenih danog područja ili države u određenom razdoblju. Ako je broj doseljenih veći od broja odseljenih, riječ je o pozitivnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom rastu broja stanovnika. Ako je više odseljenih nego doseljenih, riječ je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom padu broja stanovnika danog područja ili države.
Saldo ukupne migracije stanovništva pojedine županije izračunan je kao razlika ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih iz te županije u druge županije i inozemstvo.
Starost migranata iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku preseljenja. Svaka starosna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su, npr. u skupini od 15 do 19 godina obuhvaćene osobe koje su navršile 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.
Teritorijalni ustroj
Podaci su prikazani po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.) sa stanjem 31. prosinca 2020.
Kratice | |
EGP | Europski gospodarski prostor |
EZ | Europska zajednica |
NN | Narodne novine |
SAD | Sjedinjene Američke Države |
UN | Ujedinjeni narodi |
Znakovi | |
- | nema pojave |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredila:
Grozdana Stolnik
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148
Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148