NAUTIČKI TURIZAM - Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2021.

 

Istraživanjem je obuhvaćeno 206 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 85 marina (od toga 21 suha marina), 83 sidrišta, 15 privezišta te 23 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 643 877 m² s 18 942 veza.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2021. u lukama nautičkog turizma iznosila 62,9%

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2021. u lukama nautičkog turizma iznosila je 62,9%, vezova u moru 70,3% te vezova na kopnu 41,1%. Prema stalnom ugovoru, prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova bila je 59,8%. Za plovila na stalnom ugovoru prosječna popunjenost vezova u moru bila je 66,4%, a na kopnu 40,4%.

 

PNG PNG

U 2021. godini 72,8% više plovila u tranzitu u odnosu na 2020.

U 2021. u lukama nautičkog turizma bilo je 210 071 plovilo u tranzitu, što je porast broja plovila u tranzitu za 72,8% u odnosu na 2020., kada su na dolazak plovila velik utjecaj imali pandemija bolesti COVID-19 i epidemiološke mjere poduzete protiv širenja bolesti i u Hrvatskoj i u svijetu. U odnosu na pretpandemijsku 2019. također je ostvaren porast broja plovila, i to za 2,5%.

Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske (50,2%). Zatim slijede plovila u tranzitu pod zastavom Njemačke (12,4%), Italije (11,2%), Austrije (6,8%) i Slovenije (4,5%), što čini 85,1% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Pod zastavama navedenih zemalja bilo je više plovila u tranzitu u 2021. u odnosu na 2020., i to kako slijedi: pod zastavom Hrvatske za 86,4%, pod zastavom Njemačke za 48,4%, pod zastavom Italije za 68,0%, pod zastavom Austrije za 46,2% i pod zastavom Slovenije za 20,6%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (61,6%), slijede motorne jahte (31,4%) te ostala plovila (7,0%). U 2021. u odnosu na 2020. došlo je 75,7% više jahti na jedra, 59,9% više motornih jahti i 82,0% više ostalih plovila.

Prema duljini plovila za koje je korišten vez u moru, najviše plovila bilo je duljine od 12 do 15 metara (što čini 36,9% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru), zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (što čini 28,0% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, i to 59 349 plovila, što je 29,2% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru. Slijedi Šibensko-kninska županija s 53 151 plovilom (26,2%).

 

PNG

Porast broja plovila na stalnom vezu za 3,4% u 2021. u odnosu na 2020.

Na stalnom je vezu u lukama nautičkog turizma 31. prosinca 2021. bilo 14 805 plovila, što je za 3,4% više nego 31. prosinca 2020. Vezom u moru koristilo se 81,3% plovila, a samo mjestom na kopnu koristilo se 18,7% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (48,0%), slijede jahte na jedra (46,8%) te ostala plovila (5,2%).

Prema zastavi plovila na stalnom vezu u moru najviše plovila bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 43,8%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (16,7%), Austrije (15,6%), Slovenije (5,1%) te Italije (3,2%). Pod navedenim zastavama plovila u 2021. u odnosu na 2020. ostvaren je porast broja plovila, i to pod zastavom Njemačke za 4,2%, Austrije za 1,5%, Italije za 0,8%, Hrvatske za 0,3% i Slovenije za 0,2%.

Kao i kod tranzitnog veza za koje je korišten vez u moru, prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu bilo je duljine od 12 do 15 metara (tj. 33,8% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru), zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (tj. 27,5% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru).

U 2021. u Šibensko-kninskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru, i to 2 815 plovila, što je 23,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu. Slijede plovila na stalnom vezu u Istarskoj županiji s 2 591 plovilom (21,5%), Zadarskoj s 2 408 plovila (20,0%), Primorsko-goranskoj s 2 062 plovila (17,1%), Splitsko-dalmatinskoj sa 1 703 plovila (14,1%) te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 461 plovilom (3,8%).

 

PNG

Porast prihoda luka nautičkog turizma za 16,5% u 2021. odnosu na 2020.

Luke nautičkog turizma u 2021. ukupno su ostvarile 946 milijuna kuna prihoda bez PDV-a, što je 16,5% više u odnosu na 2020. te 3,0% više u odnosu na 2019.

Najveći udio u ukupnim prihodima ili 674 milijuna kuna imali su prihodi od iznajmljivanja vezova (što je 71,2% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2020. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 12,6%.

Svih šest morskih županija ostvarilo je porast ukupnih prihoda u 2021. u odnosu na 2020., i to kako slijedi: Splitsko-dalmatinska za 23,6%, Šibensko-kninska za 20,5%, Istarska za 19,8%, Dubrovačko-neretvanska županija za 15,5%, Primorsko-goranska za 9,9% te Zadarska za 7,7%.

U Šibensko-kninskoj županiji ostvareni najveći prihodi u 2021. godini, 250 milijuna kuna

U 2021. luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji ostvarile su najveće prihode, i to 250 milijuna kuna, što čini 26,4% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to 158 milijuna kuna, što je 63,2% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji.

 

Napomena

Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se godišnje.

 

 

PNG

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci su dobiveni iz redovitog istraživanja Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma, koje se provodi u godišnjoj periodici.

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje kapaciteta, broja plovila na stalnom vezu i u tranzitu prema zastavi i duljini plovila u lukama nautičkog turizma i drugim objektima za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata te popunjenost (zauzetost) i ostvareni prihodi luka nautičkog turizma i drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.

Pravna osnova

Državni zavod za statistiku provodi godišnje istraživanje o kapacitetu i poslovanju luka nautičkog turizma na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.).

Izvještajne jedinice i obuhvat

Izvještajne jedinice u ovom istraživanju jesu luke nautičkog turizma: sidrišta, privezišta, suhe marine, marine i odlagališta plovnih objekata.

Od 9. prosinca 2019. na snagu je stupio novi Pravilnik o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (NN, br. 120/19.). Prema navedenom Pravilniku, pojam ''luka nautičkog turizma'' obuhvaća samo marine, dok se drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju u nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suhu marinu.

U skladu s novim Pravilnikom, luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata poslovno su funkcionalne cjeline u kojima pravna ili fizička osoba posluje i pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge za potrebe turista (trgovačke, ugostiteljske i drugo).

Pravne ili fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika imaju rješenje za luku nautičkog turizma u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01., 108/01., 106/04. i 72/08.) nemaju obvezu usklađivanja s ovim Pravilnikom, ali mogu, u skladu s njim, podnijeti zahtjev za razvrstavanje i kategorizaciju.

Obuhvat je u ovom istraživanju potpun, što znači da se istraživanjem obuhvaćaju luke nautičkog turizma – marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata – sidrište / nautičko sidrište, privezište / nautičko privezište, suha marina i odlagalište plovnih objekata u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu.

Ovim istraživanjem nisu obuhvaćene ove luke za posebne namjene: vojne luke, luke tijela unutarnjih poslova, industrijske luke, sportske luke i ribarske luke.

Povjerljivost

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.). Prikupljeni podaci koriste se isključivo za statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom obliku te se ne smiju niti koristiti niti prosljeđivati drugim osobama ili tijelima radi utvrđivanja prava i obveza izvještajnih jedinica (kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe) ili za provjeru izvještajnih jedinica.

Definicije

Nautički turizam jest plovidba i boravak turista (nautičar ili putnik) na plovnim objektima (motorne jahte, jahte na jedra, brodica i ostalo) za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora, rekreacije i krstarenja.

Marina je dio posebno izgrađenoga i uređenoga morskoga ili vodnog prostora i obale za pružanje usluga veza, smještaja turista u plovnim objektima i ostalih usluga potrebnih turistima. U marinama se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane.

Marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju se u vrste, a marine se i kategoriziraju.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 72/08. i 120/19.), marine se označuju sidrima (dva sidra, tri sidra, četiri sidra i pet sidara). Marine koje već imaju rješenja prema starom Pravilniku (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.) nemaju obvezu usklađivanja prema novom Pravilniku i kategorizirane su u marine prve, druge i treće kategorije.

Sidrište (nautičko sidrište) je dio morskoga ili vodnog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata i opremljen napravama za sigurno sidrenje.

Privezište (nautičko privezište) je dio posebno izgrađenoga morskoga ili vodnog prostora i dio za pružanje usluga veza.

Suha marina jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga smještaja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U suhoj marini mogu boraviti turisti, može se obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu i mogu se pružati usluge pića, napitaka i prehrane.

Odlagalište plovnih objekata jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga odlaganja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U vrsti odlagalištu plovnih objekata ne mogu boraviti turisti i u njemu se ne može obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu.

Akvatorij je površina mora luke nautičkog turizma s pripadajućim gatovima (bez kopnenog dijela).

Vez u moru dio je morskog prostora u kojem se može smjestiti plovni objekt.

Razvijena obala za privez plovila jest uređeni dio obale na kojem se plovni objekt može privezati (gatovi s vezovima).

Prostor za smještaj plovila na kopnu jest uređena površina za odlaganje (smještaj) plovila.

Mjesto na kopnu dio je prostora na kopnu gdje se može smjestiti plovni objekt.

Boravak u luci nautičkog turizma dijeli se na stalni i tranzitni, ovisno o tome je li za korištenje veza u moru ili mjesta na kopnu unaprijed zaključen ugovor. U slučaju da jest, riječ je o stalnom boravku, a ako nije, riječ je o tranzitnome (privremenome, dnevnome) boravku.

Motorna jahta jest plovilo na motorni pogon za razonodu, sport ili rekreaciju koje prema uobičajenim pomorskim uzancama ima kabinu s najmanje dva ležaja, zahod i uređaj za kuhanje.

Jahta na jedra jest plovni objekt za razonodu, sport ili rekreaciju čije je osnovno pogonsko sredstvo vjetar. Raspolaže kabinom s najmanje dva ležaja, zahodom i uređajem za kuhanje.

Ostala plovila jesu čamci (drveni, plastični, gumeni i sl.) duljine 3 m i više ili duljine manje od 3 m ako imaju motor. Tu pripadaju i gliseri ako ne ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u jahte.

Popunjenost kapaciteta vezova u moru iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova u moru, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova na kopnu, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod dana) prema stalnom ugovoru u moru iskazuje se kao odnos zauzetih vezova u moru prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova u moru. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod dana) prema stalnom ugovoru na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih vezova na kopnu prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova na kopnu. Podatak je izražen kao postotak.

Pod prihodom se iskazuju samo oni prihodi (isključujući PDV) koje ostvaruje luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (iznajmljivanjem vezova te ostalim uslugama koje sama obavlja, npr. servisne usluge, usluge iznajmljivanja plovila, prodaja robe i ugostiteljske usluge).

 

Kratice
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom
m	metar
m2	četvorni metar
mil.	milijun
NN	Narodne novine
PDV	porez na dodanu vrijednost
tis.	tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr