DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U 2021.

 

U 2021. ostvareno 70 milijuna noćenja, odnosno 72,1% više u odnosu na 2020.

U komercijalnim smještajnim objektima u 2021. ostvareno je 12,8 milijuna dolazaka i 70,2 milijuna noćenja turista, što je za 82,5% više dolazaka turista i za 72,1% više noćenja turista u odnosu na 2020. U odnosu na 2019., dolazaka turista manje je za 34,7%, a noćenja turista manje je za 23,1%.

U prva dva mjeseca 2021. dolasci i noćenja turista u komercijalnom smještaju pali su u odnosu na prva dva mjeseca 2020., ali od ožujka do prosinca 2021. u komercijalnom smještaju ostvaren je porast dolazaka i noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2020. jer su uz postojeće epidemiološke mjere i preporuke usmjerene na prevenciju širenja bolesti COVID-19 turisti sigurnije i slobodnije putovali.

Domaći turisti ostvarili su 2,1 milijun dolazaka i 7,4 milijuna noćenja u 2021., što je porast dolazaka za 46,6% i porast noćenja za 35,8% u odnosu na 2020. U odnosu na 2019., domaći turisti ostvarili su 3,5% manje dolazaka, ali 3,6% više noćenja.

Strani turisti ostvarili su 10,6 milijuna dolazaka i 62,8 milijuna noćenja u 2021., što je za 91,9% više dolazaka i za 77,6% više noćenja u odnosu na 2020. U odnosu na 2019., strani turisti ostvarili su 38,7% manje dolazaka i 25,3% manje noćenja.

Tradicionalno, turisti iz Njemačke ostvarili najviše dolazaka i noćenja

Najviše dolazaka i noćenja stranih turista u 2021. ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 2,7 milijuna dolazaka i 19,9 milijuna noćenja (25,7% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista i 31,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Turisti iz Njemačke ostvarili su porast dolazaka za 84,9% i porast noćenja za 69,8% u 2021. u odnosu na 2020.

Slijede noćenja turista iz Poljske (10,0%), Slovenije (9,7%), Austrije (9,0%) te Češke (7,6%). Sve navedene zemlje ostvarile su porast noćenja turista u 2021. u odnosu na 2020. Noćenja koja su ostvarili turisti iz navedenih zemalja zajedno čine 68,0% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista.

U Istarskoj županiji najviše ostvarenih dolazaka i noćenja turista

Istarska županija destinacija je s najviše ostvarenih dolazaka i noćenja turista u 2021., i to 3,4 milijuna dolazaka i 21,7 milijuna noćenja, što je 26,4% od ukupno ostvarenih dolazaka i 31,0% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju u 2021. U odnosu na 2020., u Istarskoj županiji ostvareno je 94,2% više dolazaka i 89,8% više noćenja turista.

Nakon Istarske županije najviše dolazaka i noćenja turista u 2021. ostvarile su Splitsko-dalmatinska županija s 2,3 milijuna dolazaka i 13,5 milijuna noćenja te Primorsko-goranska županija s 2,2 milijuna dolazaka i 12,4 milijuna noćenja. Obje navedene županije ostvarile su porast dolazaka i noćenja turista u odnosu na 2020.

Najviše noćenja u Istarskoj županiji ostvareno je u kampovima, i to 8,9 milijuna noćenja, što je 41,0% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji. Slijede noćenja ostvarena u sobama, apartmanima i kućama za odmor sa 7,3 milijuna, što čini 33,4% svih noćenja ostvarenih u Istarskoj županiji.

Rovinj – Rovigno, grad s najviše ostvarenih noćenja turista u 2021.

U 2021. najviše noćenja ostvarili su gradovi u Istarskoj županiji: Rovinj – Rovigno s 3,4 milijuna noćenja, Poreč – Parenzo s 2,4 milijuna noćenja, Medulin s 2,1 milijunom noćenja te Umag – Umago s 1,9 milijuna noćenja. U sva četiri grada broj dolazaka i noćenja turista porastao je u odnosu na 2020.

Strani turisti najviše noćili u Rovinju – Rovigno, a domaći turisti u Gradu Zagrebu

Dok su domaći turisti najviše noćenja ostvarili u Gradu Zagrebu, Crikvenici, Zadru, Malom Lošinju i Vodicama (što je 17,5% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista), strani turisti najviše su noćili u Rovinju – Rovigno, Poreču – Parenzo, Medulinu, Umagu – Umago i Dubrovniku (što je 17,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista).

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno najviše noćenja

U 2021. u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno je najviše noćenja turista, i to 37,0 milijuna, što je 52,7% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na 2020., u toj vrsti smještaja dolasci turista porasli su za 61,4% i noćenja za 50,1%.

Slijede noćenja ostvarena u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, u kojoj je ostvareno 17,5 milijuna noćenja, što je 24,9% od ukupno ostvarenih noćenja turista u 2021. U skupini Kampovi i prostori za kampiranje broj dolazaka turista porastao je za 99,8%, a broj noćenja turista porastao je za 91,5% u 2021. u odnosu na 2020.

U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je 15,7 milijuna noćenja, što je 22,4% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na 2020., u ovoj vrsti smještaja ostvareno je dva puta više dolazaka i noćenja turista.

Najviše soba i stalnih postelja raspoloživo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

Turistima je u 2021. na raspolaganju bilo 415 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 1,1 milijunom stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turistima je na raspolaganju bilo 247 tisuća soba i apartmana (što je 59,5% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 657 tisuća stalnih postelja (što je 60,4% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 79 tisuća soba i apartmana (što je 19,0% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 165 tisuća stalnih postelja (što je 15,2% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u 2021. iznosila je 41,6%, a stalnih postelja 42,5%, dok je u 2020. prosječna popunjenost soba iznosila 24,9%, a stalnih postelja 25,4%.

Turisti u dobnoj skupini do 14 godina s najviše ostvarenih noćenja u 2021.

U 2021. turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili su najviše noćenja, i to 13,8 milijuna, što je 19,7% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine s ostvarenih 13,3 milijuna noćenja, što je 18,9% od ukupno ostvarenih noćenja.

Napomena

Detaljni godišnji podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr, u dijelu "Baze podataka", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima.

PNG PNG PNG PNG

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja pružaju usluge smještaja turistima za kraći boravak.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Od 2017. podaci o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) te smještajnim kapacitetima preuzimaju se iz administrativnog izvora sustava eVisitor. Državni zavod za statistiku preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje.

Objavljivanjem Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave turista turističkoj zajednici (NN, br. 126/15.) sustav eVisitor službeno je postao središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista u Republici Hrvatskoj s punom primjenom od 1. siječnja 2016.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti (poduzeća/trgovačka društva, obrtnici, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; poslovni subjekti koji se za vrijeme školskih praznika služe školama, domovima i sličnim objektima kao privremenim smještajnim kapacitetima.

Smještajni objekti koji se razvrstavaju prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br. 48/02., 108/02., 132/03., 73/04., 67/06., 88/07., 58/08., 62/09., 63/13., 33/14., 92/14., 9/16., 54/16., 56/16., 61/16. i 69/17.) jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion, guest house, kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište – objekt za robinzonski smještaj, soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, ruralna kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom i objekt za robinzonski smještaj.

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Osim ugostiteljskih objekata za smještaj reguliranih Pravilnikom, ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.), ugostiteljskim uslugama u kućanstvu smatra se usluga smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kući za odmor – robinzonski smještaj do najviše 10 soba, odnosno 20 postelja (ne ubraja se broj pomoćnih postelja) te usluga smještaja u kampu, kamp-odmorištu ili kamp-odmorištu – objekt za robinzonski smještaj s ukupno najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina. Ugostiteljskim uslugama na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.) smatra se usluga smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kući za odmor – robinzonski smještaj do najviše 10 soba, odnosno 20 postelja (ne ubraja se broj pomoćnih poselja) te usluga smještaja u kampu, kamp-odmorištu ili kamp-odmorištu – objekt za robinzonski smještaj, s ukupno najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina.

Prema Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tretiraju se kao povjerljivi i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (bruto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja brojem postelja i brojem dana u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište – objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148