Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 09. studenog 2021.
TUR-2021-1-1/9

ISSN 1334-0557

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U RUJNU 2021.1)

 

U rujnu 2021. ostvareno gotovo četiri puta više dolazaka i tri puta više noćenja turista nego u rujnu 2020.

U komercijalnim smještajnim objektima u rujnu 2021. ostvareno je 1,8 milijuna dolazaka i 10,2 milijuna noćenja turista, što je više dolazaka turista za 1,3 milijuna i više noćenja turista za 7,1 milijun u odnosu na rujan 2020. U odnosu na rujan 2019. ostvareno je 81,1% dolazaka i 98,3% noćenja turista.

Porast dolazaka i noćenja domaćih turista u rujnu 2021. u odnosu na rujan 2020. i rujan 2019.

Domaći su turisti u rujnu 2021. ostvarili 195 tisuća dolazaka i 586 tisuća noćenja, što je porast dolazaka za 46,1%, i porast noćenja za 43,2% u odnosu na rujan 2020. U odnosu na pretpandemijski rujan 2019. ostvarili su porast dolazaka za 10,9% i porast noćenja za 16,1%.

Najviše noćenja domaći turisti ostvarili su u hotelima, i to 234 tisuće, što je 39,9% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista u rujnu 2021. Slijede noćenja ostvarena u sobama, apartmanima i kućama za odmor, s 223 tisuće, što je 38,1% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista.

U objema vrstama smještaja domaći turisti ostvarili su porast noćenja u odnosu na rujan 2020., i to u hotelima, za 58,7%, te u sobama, apartmanima i kućama za odmor, za 29,4%.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr, u dijelu "Baze podataka", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

1) Privremeni podaci

G-1. NOĆENJA TURISTA U RUJNU, 2019. – 2021.

G-2. STRUKTURA NOĆENJA TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., RUJAN 2021.

 

Strani turisti ostvarili znatan porast dolazaka i noćenja u rujnu 2021. u odnosu na rujan 2020.

Strani turisti ostvarili su 1,6 milijuna dolazaka i 9,6 milijuna noćenja u rujnu 2021., što je porast za 1,2 milijuna dolazaka i 6,9 milijuna noćenja u odnosu na rujan 2020. U odnosu na rujan 2019. ostvarili su 78,5% dolazaka i 97,4% noćenja.

Strani turisti najviše su noćili u sobama, apartmanima i kućama za odmor te su ostvarili 4,2 milijuna noćenja, što je 43,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista ostvarena u kampovima, i to 2,8 milijuna noćenja, što je 29,2% od ukupno ostvarenih stranih noćenja.

Najviše stranih noćenja, 43,7%, ostvarili turisti iz Njemačke

Turisti iz Njemačke u rujnu 2021. ostvarili su najviše dolazaka i noćenja, i to 507 tisuća dolazaka (što je 32,4% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista) i 4,2 milijuna noćenja (što je 43,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Turisti iz Njemačke prosječno su ostvarili 8,3 noćenja po dolasku. U Istarskoj županiji ostvarili su najviše noćenja, i to 2,0 milijuna noćenja.

Uspoređujući s rujnom 2020., turisti iz Njemačke ostvarili su 402 tisuće dolazaka više i 3,0 milijuna noćenja više. Također su u odnosu na rujan 2019. ostvarili porast dolazaka za 25,4% i porast noćenja za 37,4%.

Slijede noćenja turista iz Austrije (10,8%), Poljske (7,5%), Češke (5,9%) i Slovenije (4,4%). Sve spomenute zemlje ostvarile su porast dolazaka i noćenja turista u rujnu 2021. u odnosu na rujan 2020.

Turisti najviše noćili u sobama, apartmanima i kućama za odmor, 43,4%

U sobama, apartmanima i kućama za odmor u rujnu 2021. ostvareno je najviše noćenja turista, i to 4,4 milijuna noćenja, što je 43,4% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na rujan 2020. u toj vrsti smještaja ostvaren je porast dolazaka za 453 tisuće i porast noćenja za 2,8 milijuna.

Slijede noćenja turista ostvarena u kampovima, i to 2,9 milijuna noćenja, što je 28,0% od ukupno ostvarenih noćenja turista u rujnu 2021. U odnosu na rujan 2020. dolazaka turista više je za 307 tisuća i noćenja više za 2,1 milijun. 

Skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ponudili najviše smještajnih jedinica u rujnu 2021.

U rujnu 2021. turistima je na raspolaganju bilo 350 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 914 tisuća stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turisti su na raspolaganju imali 190 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 54,2% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) s 500 tisuća stalnih postelja (što je 54,8% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 76 tisuća soba i apartmana (što je 21,8% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 160 tisuća stalnih postelja (što je 17,6% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u rujnu 2021. iznosila je 63,7%, a stalnih postelja 59,7%, dok je u rujnu 2020. prosječna popunjenost soba iznosila 22,3%, a stalnih postelja 20,3%.

U prvih devet mjeseci 2021. ostvareno 75,2% više dolazaka i 68,4% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2020.

U prvih devet mjeseci 2021. u komercijalne smještajne objekte došlo je 11,7 milijuna turista koji su ostvarili 66,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 75,2% i porast noćenja turista za 68,4% u odnosu na prvih devet mjeseci 2020. Uspoređujući s prvih devet mjeseci 2019., ostvareno je 34,1% manje dolazaka i 22,7% manje noćenja turista.

U prvih devet mjeseci 2021. došlo je 1,7 milijuna domaćih turista i ostvarili su 6,5 milijuna noćenja, što je 37,5% više dolazaka i 30,8% više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. domaćih turista došlo je 1,9% manje, ali su ostvarili 5,3% više noćenja.

U prvih devet mjeseci 2021. došlo je 10,0 milijuna stranih turista i ostvarili su 60,4 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. porast dolazaka za 84,0% i porast noćenja za 73,8%. U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. strani turisti ostvarili su 62,3% dolazaka i 75,1% noćenja.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (31,8%), Poljske (10,3%), Slovenije (9,8%) i Austrije (9,0%).

Domaći turisti najviše noćili u Primorsko-goranskoj, a strani turisti u Istarskoj županiji

Domaći su turisti u prvih devet mjeseci 2021. najviše noćenja ostvarili u Primorsko-goranskoj županiji, i to 1,3 milijuna, što je porast za 32,7% u odnosu na isto razdoblje 2020. Slijede noćenja ostvarena u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Strani su turisti u prvih devet mjeseci 2021. najviše noćenja ostvarili u Istarskoj županiji, i to 20,1 milijun, što je porast noćenja za 87,9% u odnosu na isto razdoblje 2020. Slijede noćenja ostvarena u Splitsko-dalmatinskoj te Primorsko-goranskoj županiji.

Turisti u dobi do 14 godina ostvarili najviše noćenja u prvih devet mjeseci 2021.

U prvih devet mjeseci 2021. turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili su najviše noćenja, i to 13,5 milijuna noćenja, što je 20,2% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine s ostvarenih 12,7 milijuna noćenja, što je 19,0% od ukupno ostvarenih noćenja.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

    Dolasci Noćenja
IX. 2021. I. – IX. 2021. indeksi
IX. 2021.
IX. 2020.
indeksi
I. – IX. 2021.
I. – IX. 2020.
IX. 2021. I. – IX. 2021. indeksi
IX. 2021.
IX. 2020.
indeksi
I. – IX. 2021.
I. – IX. 2020.
Ukupno 1 760 678 11 682 413 360,6 175,2 10 190 746 66 886 212 326,0 168,4
Domaći turisti 194 798 1 729 974 146,1 137,5 586 219 6 512 517 143,2 130,8
Strani turisti 1 565 880 9 952 439 441,2 184,0 9 604 527 60 373 695 353,5 173,8

2. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA PO ŽUPANIJAMA U RUJNU 2021.

          Ukupno Domaći Strani Indeksi
IX. 2021.
IX. 2020.
ukupno domaći strani
Republika Hrvatska dolasci 1 760 678 194 798 1 565 880 360,6 146,1 441,2
    noćenja 10 190 746 586 219 9 604 527 326,0 143,2 353,5
Zagrebačka županija dolasci 10 119 3 036 7 083 238,7 154,0 312,4
    noćenja 19 001 5 918 13 083 208,2 151,3 250,8
Krapinsko-zagorska županija dolasci 13 870 7 791 6 079 172,8 149,2 216,7
    noćenja 27 097 16 477 10 620 166,9 135,7 259,5
Sisačko-moslavačka županija dolasci 1 742 686 1 056 126,6 72,1 249,1
    noćenja 4 067 1 933 2 134 119,7 74,9 261,8
Karlovačka županija dolasci 32 891 3 838 29 053 384,7 113,5 562,3
    noćenja 56 724 7 031 49 693 372,7 113,6 550,2
Varaždinska županija dolasci 8 100 3 546 4 554 151,2 153,2 149,7
   noćenja 15 819 6 792 9 027 173,0 153,2 191,7
Koprivničko-križevačka županija dolasci 1 892 792 1 100 267,2 153,2 575,9
   noćenja 3 040 1 289 1 751 168,9 105,7 301,4
Bjelovarsko-bilogorska županija dolasci 1 960 1 377 583 169,3 142,5 303,6
    noćenja 6 390 4 646 1 744 145,6 126,8 240,6
Primorsko-goranska županija dolasci 297 737 34 611 263 126 330,5 121,4 427,3
    noćenja 1 772 229 114 301 1 657 928 300,7 126,6 332,2
Ličko-senjska županija dolasci 57 105 4 886 52 219 352,5 115,2 436,6
    noćenja 246 681 12 208 234 473 331,9 112,3 369,5
Virovitičko-podravska županija dolasci 1 283 895 388 188,7 161,8 305,5
   noćenja 2 233 1 381 852 170,5 146,6 231,5
Požeško-slavonska županija dolasci 2 123 1 586 537 243,7 213,2 422,8
   noćenja 5 327 4 137 1 190 299,6 277,8 411,8
Brodsko-posavska županija dolasci 3 410 1 734 1 676 247,3 292,4 213,2
   noćenja 5 482 2 904 2 578 242,1 293,3 202,4
Zadarska županija dolasci 149 452 18 825 130 627 410,6 152,2 543,8
   noćenja 954 400 76 299 878 101 339,2 139,9 387,1
Osječko-baranjska županija dolasci 10 688 7 273 3 415 196,2 174,8 265,1
   noćenja 20 056 12 930 7 126 150,7 162,7 133,0
Šibensko-kninska županija dolasci 90 239 11 204 79 035 459,4 195,8 567,8
   noćenja 558 793 40 458 518 335 387,7 169,2 431,1
Vukovarsko-srijemska županija dolasci 5 163 4 024 1 139 200,4 192,8 232,9
   noćenja 9 229 6 976 2 253 187,4 186,3 191,1
Splitsko-dalmatinska županija dolasci 330 681 26 037 304 644 401,7 181,5 448,1
   noćenja 1 953 099 96 753 1 856 346 330,5 170,3 347,5
Istarska županija dolasci 479 894 30 692 449 202 381,2 144,0 429,5
   noćenja 3 537 441 92 112 3 445 329 338,4 147,0 350,5
Dubrovačko-neretvanska županija dolasci 174 078 11 261 162 817 425,8 126,1 509,6
   noćenja 811 795 41 524 770 271 348,9 128,4 384,5
Međimurska županija dolasci 5 552 3 348 2 204 175,6 169,3 186,3
   noćenja 11 888 6 506 5 382 131,8 154,4 111,9
Grad Zagreb dolasci 82 699 17 356 65 343 248,7 139,4 314,1
   noćenja 169 955 33 644 136 311 224,5 137,0 266,6

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja pružaju usluge smještaja turistima za kraći boravak.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Od 2017. podaci o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) te smještajnim kapacitetima preuzimaju se iz administrativnog izvora sustava eVisitor. Državni zavod za statistiku preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje.

Objavljivanjem Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave turista turističkoj zajednici (NN, br. 126/15.) sustav eVisitor službeno je postao središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista u Republici Hrvatskoj s punom primjenom od 1. siječnja 2016.

Mjesečni podaci iz ovog Priopćenja smatraju se privremenima sve dok se ne objave konačni podaci za tekuću godinu. Mjesečni podaci  preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti (poduzeća/trgovačka društva, obrtnici, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; poslovni subjekti koji se za vrijeme školskih praznika služe školama, domovima i sličnim objektima kao privremenim smještajnim kapacitetima.

Smještajni objekti koji se razvrstavaju prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br. 48/02., 108/02., 132/03., 73/04., 67/06., 88/07., 58/08., 62/09., 63/13., 33/14., 92/14., 9/16., 54/16., 56/16., 61/16. i 69/17.) jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion, guest house, kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište – objekt za robinzonski smještaj, soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, ruralna kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom i objekt za robinzonski smještaj.

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Osim ugostiteljskih objekata za smještaj reguliranih Pravilnikom, ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.), ugostiteljskim uslugama u kućanstvu smatra se usluga smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kući za odmor – robinzonski smještaj do najviše 10 soba, odnosno 20 postelja (ne ubraja se broj pomoćnih postelja) te usluga smještaja u kampu, kamp-odmorištu ili kamp-odmorištu – objekt za robinzonski smještaj s ukupno najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina. Ugostiteljskim uslugama na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.) smatra se usluga smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kući za odmor – robinzonski smještaj do najviše 10 soba, odnosno 20 postelja (ne ubraja se broj pomoćnih postelja) te usluga smještaja u kampu, kamp-odmorištu ili kamp-odmorištu – objekt za robinzonski smještaj, s ukupno najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina.

Prema Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tretiraju se kao povjerljivi i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive tijekom promatranog razdoblja. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih tijekom promatranog razdoblja ukupnim brojem raspoloživih soba tijekom promatranog razdoblja. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište – objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice  
Eurostat Statistički ured Europske unije 
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN Narodne novine

 

U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile: Ivana Brozović i Jasna Perko

 MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Postavke pristupačnosti