DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U KOLOVOZU 2021.¹⁾

 

U kolovozu 2021. ostvareno 64,8% više dolazaka i 56,9% više noćenja turista u odnosu na prošlogodišnji kolovoz

U komercijalnim smještajnim objektima u kolovozu 2021. ostvareno je 4,1 milijun dolazaka i 26,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka turista za 64,8% i porast noćenja za 56,9% u odnosu na kolovoz 2020. U odnosu na kolovoz 2019. ostvareno je 86,3% dolazaka i 94,3% noćenja turista.

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista, 8,5% čine noćenja domaćih turista, a 91,5% noćenja stranih turista.

Manje dolazaka, ali više noćenja domaćih turista u kolovozu 2021. u odnosu na kolovoz 2020.

Domaćih turista došlo je 396 tisuća te su ostvarili 2,2 milijuna noćenja u kolovozu 2021., što je pad dolazaka za 4,0%, ali porast noćenja za 3,0% u odnosu na kolovoz 2020. Međutim, u odnosu na pretpandemijski kolovoz 2019. domaći turisti ostvarili su dvoznamenkasti porast dolazaka za 14,2% i noćenja za 19,8%.

Najviše noćenja domaći turisti ostvarili su u sobama, apartmanima i kućama za odmor, i to 1,4 milijuna, što je 62,3% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista. Slijede noćenja ostvarena u hotelima, i to 438 tisuća, što je 19,6% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr, u dijelu "Baze podataka", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

1) Privremeni podaci

 

Domaći turisti ostvarili su najviše noćenja u Zadarskoj županiji, i to 528 tisuća noćenja. U odnosu na kolovoz 2020. to je porast noćenja domaćih turista za 6,1%, dok je u odnosu na kolovoz 2019. porast noćenja, i to za 16,1%.

Dvoznamenkasti porast dolazaka i noćenja stranih turista u kolovozu 2021. u odnosu na kolovoz 2020.

Strani turisti ostvarili su 3,7 milijuna dolazaka i 24,0 milijuna noćenja u kolovozu 2021., što je porast dolazaka za 78,6% i porast noćenja za 65,0% u odnosu na kolovoz 2020. U odnosu na kolovoz 2019. ostvareno je 84,1% dolazaka i 92,5% noćenja turista. Sve županije ostvarile su porast dolazaka i noćenja stranih turista u kolovozu 2021. u odnosu na prošlogodišnji kolovoz.

Kao i domaći turisti, i strani turisti najviše su noćili u sobama, apartmanima i kućama za odmor s ostvarenih 13,3 milijuna noćenja, što je 55,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista ostvarena u kampovima, i to 6,1 milijun noćenja, što je 25,5% od ukupno ostvarenih stranih noćenja.

Turisti iz Njemačke ostvarili 35,7% stranih noćenja

U kolovozu 2021. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja, i to 1,1 milijun dolazaka i 8,6 milijuna noćenja, što je 30,2% od ukupno ostvarenih stranih dolazaka i 35,7% od ukupno ostvarenih stranih noćenja. U odnosu na kolovoz 2020. turisti iz Njemačke ostvarili su 88,7% više dolazaka i 72,2% više noćenja. Njemački turisti ostvarili su i u odnosu na kolovoz 2019. porast dolazaka za 43,4% i porast noćenja za 39,5%.

Slijede noćenja turista iz Poljske (9,8%), Austrije (7,6%), Slovenije (7,4%), Češke (7,0%), Nizozemske (4,6%) te Italije (4,5%). Sve spomenute zemlje ostvarile su porast dolazaka i noćenja turista u kolovozu 2021. u odnosu na kolovoz 2020.

Rovinj − Rovigno, grad s više od milijun ostvarenih noćenja u kolovozu 2021

U kolovozu 2021. Rovinj − Rovigno bio je jedini grad s više od milijun ostvarenih noćenja turista (1,1 milijun). Rovinj − Rovigno je u kolovozu 2021. ostvario 68,5% više dolazaka i 76,2% više noćenja turista u odnosu na kolovoz 2020. U odnosu na pretpandemijski kolovoz 2019. Rovinj − Rovigno je ostvario 2,2% više noćenja turista.

Najviše noćenja u sobama, apartmanima i kućama za odmor

U sobama, apartmanima i kućama za odmor u kolovozu 2021. ostvareno je najviše noćenja turista, i to 14,7 milijuna noćenja, što je 56,1% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na kolovoz 2020. u toj    vrsti smještaja ostvaren je porast dolazaka za 44,6% i porast noćenja za 37,7%.

Slijede noćenja turista ostvarena u kampovima, i to 6,3 milijun noćenja, što je 24,1% od ukupno ostvarenih noćenja turista u kolovozu 2021. U odnosu na kolovoz 2020. to je gotovo dvostruko više noćenja.

Najviše smještajnih jedinica raspoloživo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U kolovozu 2021. turistima je na raspolaganju bila 401 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 1,1 milijun stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turisti su na raspolaganju imali 237 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 59,0% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 632 tisuće stalnih postelja (što je 59,9% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna bruto popunjenost stalnih postelja u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor u kolovozu 2021. bila je 76,5%.

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje turistima je na raspolaganju bilo 88 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 21,9% od ukupno raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) s 262 tisuće stalnih postelja (što je 24,8% od ukupno raspoloživih stalnih postelja). Prosječna bruto popunjenost stalnih postelja u skupini Kampovi i prostori za kampiranje u kolovozu 2021. bila je 79,7%.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 76 tisuća soba i apartmana (što je 19,0% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 161 tisuću stalnih postelja (što je 15,2% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u kolovozu 2021. iznosila je 82,4%, a stalnih postelja 95,3%, dok je u kolovozu 2020. prosječna popunjenost soba iznosila 51,6%, a stalnih postelja 58,9%.

U prvih osam mjeseci 2021. ostvareno 60,6% više dolazaka i 54,9% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2020.

U prvih osam mjeseci 2021. u komercijalne smještajne objekte došlo je 9,9 milijuna turista koji su ostvarili 56,7 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 60,6% i porast noćenja turista za 54,9% u odnosu na prvih osam mjeseci 2020. Uspoređujući sa prvih osam mjeseci 2019., ostvareno je 63,8% dolazaka i 74,4% noćenja turista.

U prvih osam mjeseci 2021. došlo je 1,5 milijuna domaćih turista i ostvarili su 5,9 milijuna noćenja, što je 36,5% više dolazaka i 29,7% više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prvih osam mjeseci 2019. domaćih turista došlo je 3,3% manje, ali su ostvarili 4,4% više noćenja.

U prvih osam mjeseci 2021. došla su 8,4 milijuna stranih turista i ostvarili su 50,8 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. porast dolazaka za 65,9% i porast noćenja za 58,5%. U odnosu na prvih osam mjeseci 2019. strani turisti ostvarili su 60,0% dolazaka i 72,0% noćenja.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (29,5%), Poljske i Slovenije (svaka po 10,8%), Austrije (8,6%) i Češke (8,2%).

Istarska županija prva po ostvarenim noćenjima u prvih osam mjeseci 2021.

Istarska županija ostvarila je u prvih osam mjeseci 2021. najviše  noćenja turista, i to 17,5 milijuna noćenja, što je 30,8% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na isto razdoblje 2020. to je porast  noćenja turista za 71,5%, ali pad noćenja za 22,0% u odnosu na isto razdoblje 2019.

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 11,0 milijuna noćenja (19,4% od ukupno ostvarenih noćenja) te s 10,1 milijun noćenja ostvarenih u Primorsko-goranskoj županiji (17,9% od ukupno ostvarenih noćenja). U odnosu na prvih osam mjeseci 2020. to je porast noćenja turista za 53,8% u Splitsko-dalmatinskoj županiji i za 43,7% u Primorsko-goranskoj županiji. U usporedbi s prvih osam mjeseci 2019. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 73,4%, a Primorsko-goranska    županija 78,2% turističkih noćenja. 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja pružaju usluge smještaja turistima za kraći boravak.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Od 2017. podaci o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) te smještajnim kapacitetima preuzimaju se iz administrativnog izvora sustava eVisitor. Državni zavod za statistiku preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje.

Objavljivanjem Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave turista turističkoj zajednici (NN, br. 126/15.) sustav eVisitor službeno je postao središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista u Republici Hrvatskoj s punom primjenom od 1. siječnja 2016.

Mjesečni podaci iz ovog Priopćenja smatraju se privremenima sve dok se ne objave konačni podaci za tekuću godinu. Mjesečni podaci  preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti (poduzeća/trgovačka društva, obrtnici, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; poslovni subjekti koji se za vrijeme školskih praznika služe školama, domovima i sličnim objektima kao privremenim smještajnim kapacitetima.

Smještajni objekti koji se razvrstavaju prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br. 48/02., 108/02., 132/03., 73/04., 67/06., 88/07., 58/08., 62/09., 63/13., 33/14., 92/14., 9/16., 54/16., 56/16., 61/16. i 69/17.) jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion, guest house, kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište – objekt za robinzonski smještaj, soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, ruralna kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom i objekt za robinzonski smještaj.

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Osim ugostiteljskih objekata za smještaj reguliranih Pravilnikom, ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.), ugostiteljskim uslugama u kućanstvu smatra se usluga smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kući za odmor – robinzonski smještaj do najviše 10 soba, odnosno 20 postelja (ne ubraja se broj pomoćnih postelja) te usluga smještaja u kampu, kamp-odmorištu ili kamp-odmorištu – objekt za robinzonski smještaj s ukupno najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina. Ugostiteljskim uslugama na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.) smatra se usluga smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kući za odmor – robinzonski smještaj do najviše 10 soba, odnosno 20 postelja (ne ubraja se broj pomoćnih postelja) te usluga smještaja u kampu, kamp-odmorištu ili kamp-odmorištu – objekt za robinzonski smještaj, s ukupno najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina.

Prema Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tretiraju se kao povjerljivi i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive tijekom promatranog razdoblja. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih tijekom promatranog razdoblja ukupnim brojem raspoloživih soba tijekom promatranog razdoblja. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište – objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine

 

U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile: Ivana Brozović i Jasna Perko

 MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148