Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 09. rujna 2021.
TUR-2021-1-1/7

ISSN 1334-0557

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U SRPNJU 2021.1)

 

U srpnju 2021. turisti ostvarili 82% dolazaka i noćenja iz rekordne pretpandemijske 2019.

U srpnju 2021. ostvareno je 3,5 milijuna dolazaka i 21,0 milijuna noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima, što je porast dolazaka turista za 57,3% i porast noćenja za 42,9% u odnosu na srpanj 2020. U usporedbi sa srpnjem 2019. to je pad dolazaka i noćenja turista za 18%.

Domaćih turista došlo je 368 tisuća te su ostvarili 1,7 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 32,6% i porast noćenja za 30,8% u odnosu na srpanj 2020. U odnosu na srpanj 2019. domaći turisti ostvarili su porast dolazaka za 25,8% te porast noćenja za 19,5%.

Strani turisti ostvarili su 3,2 milijuna dolazaka i 19,2 milijuna noćenja u srpnju 2021., što je za 60,8% više dolazaka i 44,1% više noćenja stranih turista u odnosu na srpanj 2020. U odnosu na srpanj 2019. dolazaka stranih turista manje je za 21,5%, a noćenja za 20,1%.


Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr, u dijelu "Baze podataka", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

1) Privremeni podaci

G-1. NOĆENJA TURISTA U SRPNJU, 2019. - 2021.

G-2. STRUKTURA NOĆENJA TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., SRPANJ 2021

Najviše dolazaka i noćenja stranih turista iz Njemačke

Najviše dolazaka i noćenja stranih turista u srpnju 2021. ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 622 tisuće dolazaka i 4,2 milijuna noćenja (19,7% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista i 22,0% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Turisti iz Njemačke ostvarili su 18,3% više dolazaka i 1,0% više noćenja nego u srpnju 2020. U odnosu na srpanj 2019. njemački turisti ostvarili su porast dolazaka za 4,0%, ali pad noćenja za 11,8%.

Slijede noćenja turista iz Slovenije (14,0%), Poljske (12,3%), Češke (10,0%), Austrije (8,9%), Slovačke (5,4%) te Mađarske (4,8%).

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno najviše noćenja turista

U srpnju 2021. u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno je najviše noćenja turista, i to
12,1 milijun, što čini 57,9% ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na srpanj 2020. to je porast noćenja za 32,2%, ali u odnosu na srpanj 2019. to je pad noćenja turista za 18,8%.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, i to 5 milijuna noćenja, što je 24,0% od ukupno ostvarenih noćenja turista u srpnju 2021. U odnosu na srpanj 2020. to je porast noćenja za 40,8%, ali pad za 11,7% u odnosu na srpanj 2019.

U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je 3,8 milijuna noćenja, što je 18,1% od ukupno ostvarenih noćenja u srpnju 2021. U odnosu na srpanj 2020. ostvareno je 98,0% više noćenja turista, ali to je pad za 22,1% u odnosu na srpanj 2021.

Najviše smještajnih jedinica raspoloživo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U srpnju 2021. turistima su na raspolaganju bile 392 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 1,0 milijuna stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turisti su na raspolaganju imali 231 tisuću soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 59,0% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 617 tisuća stalnih postelja (što je 59,8% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje turistima je na raspolaganju bilo 85 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 21,6% od ukupno raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) s 255 tisuća stalnih postelja (što je 24,7% od ukupno raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 76 tisuća soba i apartmana (što je 19,3% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 159 tisuća stalnih postelja (što je 15,4% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u srpnju 2021. iznosila je 67,8%, a stalnih postelja 77,5%, dok je u srpnju 2020. prosječna popunjenost soba iznosila 41,2%, a stalnih postelja 47,0%.

Turisti u dobi do 14 godina ostvarili najviše noćenja u srpnju 2021.

U srpnju 2021. turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili su najviše noćenja, i to 5,0 milijuna noćenja, što je 23,7% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine s ostvarenih 4,3 milijuna noćenja, što je 20,4% od ukupno ostvarenih noćenja.

U prvih sedam mjeseci 2021. ostvareno 57,8% više turističkih dolazaka i 53,2% više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2020.

U prvih sedam mjeseci 2021. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 5,9 milijuna dolazaka i 30,5 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 57,8% i porast noćenja turista za 53,2% u odnosu na prvih sedam mjeseci 2020. U odnosu na prvih sedam mjeseci 2019. ostvareno je 54,0% dolazaka i 63,0% noćenja turista.

Domaćih je turista u prvih sedam mjeseci 2021. došlo 1,1 milijun i ostvarili su 3,7 milijuna noćenja, što je 59,9% više dolazaka i 53,8% više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prvih sedam mjeseci 2019. domaći turisti ostvarili su 91,8% dolazaka i 96,8% noćenja.

Stranih je turista u prvih sedam mjeseci 2021. došlo 4,7 milijuna i ostvarili su 26,8 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. porast dolazaka za 57,3% i porast noćenja za 53,2%. U odnosu na prvih sedam mjeseci 2019. strani turisti ostvarili su 49,1% dolazaka i 60,1% noćenja.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (24,0%), Slovenije (13,9%), Poljske (11,8%), Austrije (9,5%) i Češke (9,4%).

Istarska županija ostvarila najviše noćenja turista u prvih sedam mjeseci 2021.

U prvih sedam mjeseci 2021. Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista, i to 9,4 milijuna noćenja, što je 30,9% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na isto razdoblje 2020. to je porast noćenja turista za 65,2%, ali pad noćenja za 34,7% u odnosu na isto razdoblje 2019.

Slijede noćenja turista ostvarena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to 5,8 milijuna (19,0% od ukupno ostvarenih noćenja), te noćenja ostvarena u Primorsko-goranskoj županiji, 5,5 milijuna (18,0% od ukupno ostvarenih noćenja). U odnosu na prvih sedam mjeseci 2020. to je porast noćenja turista za 62,2% u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 39,0% u Primorsko-goranskoj županiji. Broj noćenja turista u Splitsko-dalmatinskoj županiji manji je za 38,1%, a u Primorsko-goranskoj za 31,6% u usporedbi s prvih sedam mjeseci 2019.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

    Dolasci Noćenja
VII. 2021. I. – VII. 2021. indeksi
VII. 2021.
VII. 2020.
indeksi
I. – VII. 2021.
I. – VII. 2020.
VII. 2021. I. – VII. 2021. indeksi
VII. 2021.
VII. 2020.
indeksi
I. – VII. 2021.
I. – VII. 2020.
Ukupno 3 532 751 5 854 435 157,3 157,8 20 956 215 30 497 359 142,9 153,2
Domaći turisti 367 727 1 139 436 132,6 159,9 1 731 519 3 690 255 130,8 153,8
Strani turisti 3 165 024 4 714 999 160,8 157,3 19 224 696 26 807 104 144,1 153,2

      Ukupno Domaći Strani Indeksi
VII. 2021.
VII. 2020.
ukupno domaći strani
Republika Hrvatska dolasci 3 532 751 367 727 3 165 024 157,3 132,6 160,8
   noćenja 20 956 215 1 731 519 19 224 696 142,9 130,8 144,1
Zagrebačka županija dolasci 12 932 2 639 10 293 195,3 158,7 207,6
   noćenja 23 682 5 473 18 209 200,3 174,6 209,5
Krapinsko-zagorska županija dolasci 20 776 6 571 14 205 172,3 145,3 188,5
   noćenja 41 027 15 831 25 196 170,0 147,4 188,1
Sisačko-moslavačka županija dolasci 1 785 689 1 096 103,9 76,5 134,1
   noćenja 4 333 1 988 2 345 102,5 95,8 108,9
Karlovačka županija dolasci 47 821 5 121 42 700 168,4 145,6 171,6
   noćenja 80 001 9 418 70 583 159,2 136,8 162,8
Varaždinska županija dolasci 13 579 1 967 11 612 175,8 120,0 190,9
   noćenja 27 643 5 200 22 443 210,9 150,2 232,6
Koprivničko-križevačka županija dolasci 1 760 645 1 115 239,1 182,7 291,1
   noćenja 4 121 1 976 2 145 215,5 241,9 195,9
Bjelovarsko-bilogorska županija dolasci 1 709 1 134 575 153,1 143,2 177,5
   noćenja 5 532 4 072 1 460 179,1 201,0 137,3
Primorsko-goranska županija dolasci 622 979 73 222 549 757 138,8 130,2 140,0
   noćenja 3 762 883 351 838 3 411 045 129,5 133,6 129,0
Ličko-senjska županija dolasci 150 390 11 497 138 893 159,7 119,4 164,3
   noćenja 739 924 51 417 688 507 141,1 118,1 143,2
Virovitičko-podravska županija dolasci 1 416 997 419 190,3 185,3 203,4
   noćenja 3 427 2 477 950 204,5 201,5 212,5
Požeško-slavonska županija dolasci 1 582 1 019 563 166,5 140,4 251,3
   noćenja 4 825 3 247 1 578 185,8 177,4 205,7
Brodsko-posavska županija dolasci 3 748 1 077 2 671 189,2 152,3 209,7
   noćenja 5 476 1 915 3 561 185,8 181,2 188,3
Zadarska županija dolasci 420 676 66 997 353 679 140,6 127,9 143,3
   noćenja 2 822 438 388 502 2 433 936 130,3 124,8 131,2
Osječko-baranjska županija dolasci 7 131 4 263 2 868 188,5 164,0 242,2
   noćenja 15 590 8 697 6 893 168,5 156,0 187,6
Šibensko-kninska županija dolasci 224 147 36 826 187 321 148,0 133,6 151,2
   noćenja 1 450 514 202 414 1 248 100 136,6 128,4 138,1
Vukovarsko-srijemska županija dolasci 3 270 1 915 1 355 185,6 164,8 225,8
   noćenja 5 888 3 737 2 151 154,9 156,6 152,1
Splitsko-dalmatinska županija dolasci 715 113 69 621 645 492 164,5 130,1 169,3
   noćenja 4 325 100 337 666 3 987 434 149,3 126,7 151,6
Istarska županija dolasci 936 690 41 130 895 560 161,4 150,6 162,0
   noćenja 6 143 837 187 310 5 956 527 148,8 155,1 148,6
Dubrovačko-neretvanska županija dolasci 251 965 25 464 226 501 199,5 120,9 215,2
   noćenja 1 308 795 116 284 1 192 511 171,7 118,7 179,6
Međimurska županija dolasci 8 961 2 776 6 185 167,6 117,4 207,5
   noćenja 21 668 6 807 14 861 149,8 128,6 162,0
Grad Zagreb dolasci 84 321 12 157 72 164 223,6 148,4 244,5
   noćenja 159 511 25 250 134 261 214,0 153,1 231,3

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja pružaju usluge smještaja turistima za kraći boravak.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Od 2017. podaci o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) te smještajnim kapacitetima preuzimaju se iz administrativnog izvora sustava eVisitor. Državni zavod za statistiku preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje.

Objavljivanjem Pravilnika o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave turista turističkoj zajednici (NN, br. 126/15.) sustav eVisitor službeno je postao središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista u Republici Hrvatskoj s punom primjenom od 1. siječnja 2016.

Mjesečni podaci iz ovog Priopćenja smatraju se privremenima sve dok se ne objave konačni podaci za tekuću godinu. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti (poduzeća/trgovačka društva, obrtnici, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; poslovni subjekti koji se za vrijeme školskih praznika služe školama, domovima i sličnim objektima kao privremenim smještajnim kapacitetima.

Smještajni objekti koji se razvrstavaju prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br. 48/02., 108/02., 132/03., 73/04., 67/06., 88/07., 58/08., 62/09., 63/13., 33/14., 92/14., 9/16., 54/16., 56/16., 61/16. i 69/17.) jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion, guest house, kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište – objekt za robinzonski smještaj, soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, ruralna kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom i objekt za robinzonski smještaj.

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.
Osim ugostiteljskih objekata za smještaj reguliranih Pravilnikom, ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.), ugostiteljskim uslugama u kućanstvu smatra se usluga smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kući za odmor – robinzonski smještaj do najviše 10 soba, odnosno 20 postelja (ne ubraja se broj pomoćnih postelja) te usluga smještaja u kampu, kamp-odmorištu ili kamp-odmorištu – objekt za robinzonski smještaj s ukupno najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina. Ugostiteljskim uslugama na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16. i 99/18.) smatra se usluga smještaja u sobi, apartmanu, kući za odmor i kući za odmor – robinzonski smještaj do najviše 10 soba, odnosno 20 postelja (ne ubraja se broj pomoćnih postelja) te usluga smještaja u kampu, kamp-odmorištu ili kamp-odmorištu – objekt za robinzonski smještaj, s ukupno najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina.

Prema Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost
Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tretiraju se kao povjerljivi i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive tijekom promatranog razdoblja. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih tijekom promatranog razdoblja ukupnim brojem raspoloživih soba tijekom promatranog razdoblja. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište – objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj
Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice

COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
Eurostat Statistički ured Europske unije 
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN Narodne novine
SAD Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:

Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Postavke pristupačnosti