RIBARSTVO U 2020. – privremeni podaci

Prema privremenim podacima, ukupan broj ribara u morskom ribarstvu u 2020. u odnosu na 2019. manji je za 0,4%, a ukupan broj plovila za 0,8%.

Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2020. veći je u odnosu na godinu prije za 7 310 tona, odnosno 9,0%.

Količina plave ribe veća je za 11,4%, a količina ostale ribe za 5,4%.

Od ukupnog ulova plave ribe najveći udio odnosi se na ulov srdele (77,1%).

Ulov rakova manji je za 93 tone (9,1%), a ulov i uzgoj (proizvodnja) školjkaša za 587 tona (46,5%). Ulov glavonožaca povećan je za 142 tone (18,0%).

Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2020. smanjena je za 456 tona (14,7%).

Proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima smanjena je za 341 tonu (12,5%), a proizvodnja u pastrvskim ribnjacima za 115 tona (30,9%) u odnosu na prethodnu godinu.

Vrijednost ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. porasla je za 10,4%. Na taj porast utjecao je rast vrijednosti morskog ribarstva (za 11,6%), do kojeg je došlo zbog porasta prodanih količina (za 10,3%).

Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. pala je za 17,9%. Na taj pad utjecala je manja prodana količina (za 14,7%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o ulovu i uzgoju (proizvodnji) morske i slatkovodne ribe i drugih morskih organizama, podaci o ribarima, plovilima i njihovoj opremi te podaci o prodanim količinama i vrijednostima preuzeti su od Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva, u skladu sa Sporazumom o međusobnoj suradnji. Na taj način prate se kretanja osnovnih pokazatelja iz područja morskoga i slatkovodnog ribarstva te prikupljaju podaci o zaposlenom osoblju, osnovnim sredstvima potrebnima za obavljanje ribolova, plovnim sredstvima, ribarskoj opremi, površinama šaranskih i pastrvskih ribnjaka, ulovu i proizvodnji morske i slatkovodne ribe, ljuskavaca, kamenica, ostalih mekušaca i školjkaša i proizvodnji mlađi.

Ministarstvo poljoprivrede − Uprava ribarstva, kao nositelj službene statistike iz područja ribarstva, prikuplja potrebne podatke te ih obrađuje i prosljeđuje Državnom zavodu za statistiku prema unaprijed dogovorenu terminu i u obliku prilagođenu za daljnju obradu.

Državni zavod za statistiku zadužen je za objavljivanje statističkih podataka iz područja ribarstva na nacionalnoj razini u skladu sa strateškim dokumentima Državnog zavoda za statistiku.

Podaci iz područja ribarstva prikupljaju se na temelju Uredbe (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi okvira Unije za prikupljanje i upotrebu podataka u sektoru ribarstva te upravljanje njima i potporu za znanstveno savjetovanje u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom, i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice jesu pravne osobe i dijelovi pravnih osoba te ribari obrtnici koji obavljaju gospodarski morski i slatkovodni ribolov, mali obalni morski ribolov ili se bave uzgojem (proizvodnjom) slatkovodne i morske ribe i drugih morskih organizama prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva o izdanim povlasticama.

Definicije

Gospodarski ribolov jest djelatnost ulova morske i slatkovodne ribe i drugih morskih organizama radi stjecanja dobiti.

Brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina trupa veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački.

Ribarski brod jest brod namijenjen i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu.

Brodica je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 m, a manja ili jednaka 15 m, ili ukupne snage porivnih uređaja veće od 5 kW (Pomorski zakonik, NN, br. 17/19.).

Prema Zakonu o morskom ribarstvu (NN, br. 62/2017.) i pripadajućim podzakonskim propisima, najzvažnije skupine ribolovnih alata su povlačne mreže (koće), okružujuće mreže (plivarice), obalne mreže potegače i mreže stajaćice (jednostruke i trostruke).

Povlačnim mrežama (koćama) pripadaju pridnena povlačna mreža (koća), pelagijska povlačna mreža (koća), obalna povlačna mreža (koćica), dredže (kunjkare i ramponi).

Okružujućim mrežama (plivaricama) pripadaju plivarica za malu plavu ribu, plivarica za veliku plavu ribu (tunolovka), plivarica za ciple (ciplara), plivarica za igle (plivarica igličara) i plivarica za gavune olige (plivarica oližnica).

Potegačama pripadaju ljetna trata ili srdelara, zimska trata ili girarica, migavica, igličara, šabakun, potegača za olige, kogol i strašin.

Mrežama stajaćicama pripadaju jednostruke mreže stajaćice – oližnice, gavunare, girare, vojge, menulare, poklopnice, bukvare, prostice, polandare, psare, jastogare, sklatare i rakovice, trostruke mreže stajaćice – salpare, poponice, listarice i sipare.

Kratice

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika i Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić, Delfa Ćališ i Ivan Dujman

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148