ŠUMARSTVO U 2021.

Ukupna površina šumskog zemljišta u 2021. u odnosu na 2020. ostala je na približno istoj razini i iznosi oko 2,75 milijuna hektara.

Količina ukupno posječenog drva u državnim i privatnim šumama u 2021. u odnosu na 2020. manja je za 4,7%. Izraženo u drvnoj masi, to je smanjenje za oko 248 tisuća m³.

Ukupna sječa četinjača manja je za 9,6%, dok je sječa listača manja za 3,8% u odnosu na prethodnu godinu.

U 2021. proizvodnja ogrjevnog drva manja je za 3,5%, odnosno za oko 77 tisuća m³, dok je proizvodnja industrijskog drva (grubo obrađena drva) manja za 5,6%, odnosno za oko 171 tisuću m³ u odnosu na 2020.

Ukupna vrijednost prodanog drva u 2021. u odnosu na 2020. veća je za 43,8%, dok su prosječne cijene veće za 2,3%. Porast ukupne vrijednosti prodanog drva u 2021. u odnosu na 2020. rezultat je porasta vrijednosti listača za 54,3%.

U ukupnoj vrijednosti prodanog drva u 2021. listače sudjeluju s 87,7%, a četinjače s 12,3%. Prosječna cijena četinjača u 2021. u odnosu na 2020. porasla je za 6,4%, dok je cijena listača porasla za 0,9%.

U 2021. u odnosu na 2020. vrijednost utrošenog sjemena i sadnog materijala u šumarstvu veća je za 4,5%, dok je ukupna vrijednost sredstava utrošenih za zaštitu šuma smanjena za 40,2%. Izraženo u kunama, povećan je trošak sadnog materijala za oko 1,6 milijuna kuna, dok je trošak sredstava za zaštitu šuma smanjen za oko 1,6 milijuna kuna.

Trošak električne energije vrijednosno je veći za oko 337 tisuća kuna (6,8%), dok je trošak motornih goriva veći za oko 11 milijuna kuna (14,9%). Vrijednost utrošenog plina veća je za oko 636 tisuća kuna (39,5%). Ukupna vrijednost obavljenih usluga u šumarstvu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veća je za 10,0%.

Ukupne štete u šumarstvu u 2021. u odnosu na 2020. smanjene su za 56,6%. U pojedinačnim vrstama šteta najveće smanjenje jest kod šteta nastalih kao posljedica požara.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o proizvodnji šumarstva i sječi drva do 2013. dobiveni su prikupljanjem i obradom podataka od izvještajnih jedinica koje se bave djelatnošću šumarstva i sječe drva definirane područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, odjeljkom 02 Šumarstvo i sječa drva, prema NKD-u 2007.

Od 2014. podaci vezani za šumarstvo preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede – Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, odnosno Hrvatskih šuma d. o. o. kao administrativnog izvora podataka.

Podaci o proizvodnji šumarskih proizvoda od 2014. usklađeni su s međunarodnim Upitnikom o šumarstvu, JFSQ (Joint Forest Sector Questionnaire), koji se na godišnjoj razini dostavlja u Eurostat i ostale relevantne institucije.

Od 2014. podaci o prodaji proizvoda šumarstva preuzimaju se od Hrvatskih šuma d. o. o. kao administrativnog izvora podataka na tromjesečnoj razini, a od 2015. na godišnjoj razini.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice na koje se odnose podaci jesu uprave šuma javnog poduzeća Hrvatske šume d. o. o. i druge pravne osobe koje su razvrstane u djelatnosti definirane područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, odjeljkom 02 Šumarstvo i sječa drva, te one pravne osobe koje su razvrstane u druge djelatnosti, a obavljaju djelatnosti šumarstva i sječe drva te usluga povezanih s njima.

Podaci su generirani u obliku baza podataka koje su pripremile Hrvatske šume d. o. o. i proslijedile u Državni zavod za statistiku u obliku prilagođenu za daljnju obradu.

Definicije

Šuma je, prema članku 5. Zakona o šumama (NN, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.), zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi. Šumom se smatraju i šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu; šumski sjemenski objekti tipa sjemenski izvor (ako je sastavni dio šumskoga kompleksa) i sjemenska sastojina; spomenici parkovne arhitekture nastali iz prirodnih šuma; zaštitni pojasevi drveća površine od 0,1 ha i veće i širine od 20 m i veće; šumske prosjeke širine do 5 m; šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnicu širine do 5 m; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda te električnih i ostalih vodova širine do 5 m unutar šumskih kompleksa.

Prema članku 22. Zakona o šumama (NN, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.), šume se prema namjeni razvrstavaju na:

–  gospodarske šume − očuvanjem i unaprjeđenjem svojih općekorisnih funkcija ponajprije služe za proizvodnju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.

–  zaštitne šume − očuvanjem i unaprjeđenjem svojih općekorisnih funkcija ponajprije služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine, a radovi u njima provode se uz uvažavanje njihove primarne namjene. Zaštićene šume jesu šume i šumska zemljišta unutar područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode. Dijelimo ih na šume u kojima je dopuštena gospodarska upotreba prirodnih dobara te na šume u kojima je zabranjena gospodarska upotreba prirodnih dobara.

Šume s posebnom namjenom jesu:

1. zaštićene šume
2. urbane šume
3. šumski sjemenski objekti
4. šume za znanstvena istraživanja
5. šume za potrebe obrane Republike Hrvatske
6. šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.

Ostalo šumsko zemljište obuhvaća neobraslo neproizvodno zemljište (prosjeke, svijetle pruge uz prometnice, trase dalekovoda, naftovoda i sl.) te neobraslo proizvodno zemljište (čistine, blagi kamenjari, tršćaci i sl.).

Neplodno zemljište obuhvaća šumske prometnice šire od 5 m, vodotoke, kanale, močvare, ljuti krš, površine pod građevinskim objektima, šljunčare, kamenolome i sl.

Trupci (listača i četinjača) jesu dijelovi debla koji su namijenjeni daljnjem prerađivanju piljenjem, katkad rezanjem ili ljuštenjem, jer imaju povoljna fizička i kemijska svojstva te su namijenjeni industrijskoj preradi. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i ljuštenje.

Industrijsko drvo (listača i četinjača) obuhvaća sve vrste drva pogodne za mehaničku preradu, kao što su trupci (pilanski i furnirski), jamsko drvo, stupovi za elektrovodove i TT vodove, ostalo dugo drvo, sječenica i dr.

Drvo za celulozu jest oblo i cijepano drvo četinjača, bukve i mekih listača. Namijenjeno je proizvodnji celuloze i umjetnih vlakana.

Ogrjevno drvo (listača i četinjača) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan stupanj suhoće, dimenzije i način slaganja. Prema vrsti drva, razlikujemo tvrdo ogrjevno drvo (bukovina, grabovina, cerovina, hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina, vrbovina, johovina).

Ostalo industrijsko drvo (grubo obrađeno drvo) obuhvaća sitno tehničko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja, raznih letvi i stupova za ogradu, ručica za alat i sl. Izrađuju se od izbojaka iz panja, pitomoga kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje i dr. Sijeku se zimi.

Kratice

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika i Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić, Ana Pavetić, Matej Pejković i Mateja Ivezić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr