EKONOMSKI RAČUNI ZA POLJOPRIVREDU U 2020.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2020. u Republici Hrvatskoj iznosi 18 259 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 1,6%.

Bruto dodana vrijednost u 2020. iznosi 8 694 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu, to je porast od 3,3%.

Uloženi rad u poljoprivredi u ovom razdoblju pao je za 2,3%.                       

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Ekonomski računi u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku te administrativnih podataka Poljoprivredne savjetodavne službe i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Obuhvat

Ekonomski računi poljoprivrede obuhvaćaju cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti. Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na proizvode i usluge.

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Potrošnja fiksnoga kapitala jest smanjenje vrijednosti fiksnih kapitalnih dobara kao rezultat njihova uobičajenog trošenja i habanja tijekom proizvodnog procesa.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.

Naknade za zaposlene definirane su kao ukupne naknade u novcu ili naturi koje isplaćuje poslodavac zaposleniku u zamjenu za obavljeni rad tijekom računovodstvenog razdoblja.

Ostale subvencije na proizvodnju sastoje se od subvencija koje nisu subvencije na proizvode, a koje proizvođačke jedinice mogu dobiti na temelju bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom.

Faktorski dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.

Poslovni višak/mješoviti dohodak jednak je razlici faktorskog dohotka i naknade zaposlenicima.

Plaćene rente odgovaraju plaćanjima izvršenima prema vlasniku materijalnih sredstava u zamjenu za ustupanje sredstava na korištenje nekoj drugoj jedinici. U ekonomskim računima poljoprivrede ta stavka uglavnom odgovara zakupninama za zemljište koje zakupci plaćaju vlasnicima zemljišta.

Kamatu čine troškovi plativi po kreditu za kapitalna ulaganja. U ekonomskim računima poljoprivrede kamata je protustavka kredita koji su odobreni za potrebe poljoprivrednih gospodarstava (npr. za kupnju zemljišta, zgrada, strojeva, vozila ili druge opreme).

Poduzetnički dohodak jednak je zbroju primljenih kamata koje se odnose isključivo na poljoprivrednu proizvodnju i razlike neto poslovnog viška/mješovitog dohotka i plaćenih najamnina i plaćenih kamata.

Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi tijekom godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistikaa
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili: Matej Pejković, Viktor Štimac, Normela Pušić, Ivan Dujman i Mateja Ivezić

  MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148