KLANJE STOKE I PERADI U 2020.

Prema raspoloživim podacima ukupnoga klanja stoke u klaonicama, u 2020. u usporedbi s 2019. broj zaklanih goveda smanjen je za 7,3% (oko 13 500 grla).

Klanje svinja u porastu je za 5,8%, odnosno zaklano je oko 61 000 grla više nego godinu prije. Broj ovaca zaklanih u klaonicama manji je za oko 23 300 grla, odnosno 18,7%, dok je klanje peradi u blagom porastu od 0,7%, odnosno za oko 276 700 komada više nego godinu prije.

U neto težini stoke zaklane u klaonicama ostvareno je povećanje proizvodnje kod svinja za oko 2 900 t (3,7%) i peradi, za oko 2 000 t (3,0%). Neto težina zaklanih goveda smanjena je za oko 2 000 t (4,5%) te ovaca za oko 300 t (18,8%).

Ukupno zaklana stoka i perad, koja uključuje i procjenu domaćega klanja na gospodarstvima, u usporedbi s godinom prije bilježi sljedeća kretanja.

Broj zaklanih svinja manji je za oko 108 000 grla, što je smanjenje od 6,7%, dok je neto težina zaklanih grla smanjena za 8,7%, odnosno manja je za oko 10 500 t.

Broj ukupno zaklanih ovaca manji je za oko 34 600 grla (7,5%) uz smanjenje neto težine za 400 t (7,7%).

Kod ukupnoga klanja koza povećan je broj zaklanih grla za oko 4 200 grla, odnosno 8,5%, dok je ukupna neto težina veća za oko 51 t (9,5%).

Kod ukupno zaklane peradi smanjenje neto težine iznosi 6,3% (oko 4 800 t) i broja za oko 3 800 000 komada (8,2%).

Podaci o ukupnom klanju goveda jednaki su podacima klanja goveda u klaonicama.

U vezi s bruto domaćom proizvodnjom situacija je sljedeća.

Izraženo u postocima, broj zaklanih goveda smanjen je za 1,1%, dok je njihova neto težina povećana za 3,1%.

Broj ukupno zaklanih ovaca smanjen je za 1,2%, a njihova neto težina ostala je na približno istoj razini kao godinu prije.

Broj ukupno zaklanih svinja smanjen je za 5,5%, a njihova neto težina manja je za 7,0%.

Kod koza broj zaklanih grla veći je za 8,5%, a neto težina veća je za 9,5%.

Brojčano to iznosi oko 1 000 grla manje zaklanih goveda i 74 000 svinja te oko 4 600 grla manje zaklanih ovaca, odnosno 4 200 više zaklanih koza. Povećanje neto težine kod goveda iznosi oko 1 300 t, ovaca 4 t i koza 51 t, dok je kod svinja neto težina manja za oko 9 400 t.

Broj peradi smanjen je za 0,2% (oko 115 000 komada), a neto težina za 2,3% (oko 1 900 t).

PNG PNG

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor i metode prikupljanja podataka

Godišnji podaci o klanju stoke i peradi u klaonicama preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede – Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane (Odjel za kontrolu sustava razvrstavanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova).

Podaci ukupnoga godišnjega klanja stoke i peradi dobiveni su, osim iz administrativnih podataka o klanju stoke i peradi u klaonicama, i na temelju podataka prikupljenim redovitim godišnjim istraživanjima broja stoke i stočne proizvodnje kod poslovnih subjekata i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Podaci o uvozu i izvozu stoke i peradi preuzimaju se iz statistike robne razmjene s inozemstvom.

Istraživanjem klanja stoke i peradi u klaonicama prikupljaju se podaci o broju zaklane stoke po vrstama i kategorijama, njihovoj težini prije klanja (bruto težina), težini obrađenog trupa (neto težina) te podaci o randmanima.

Podaci o broju zaklane stoke i peradi na gospodarstvima i prisilnom klanju kod pravnih osoba prikupljaju se, među ostalim, iz podataka o bilancama stoke i peradi.

Metodologija za provedbu istraživanja o stočarstvu temelji se na Uredbi (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o stočarstvu i mesu od 19. studenoga 2008.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice za koje se podnose mjesečni izvještaji o klanju stoke i peradi jesu pravne osobe i njihovi dijelovi te obrtnici koji se bave djelatnošću klanja stoke i peradi.

Podaci o broju stoke i stočnoj proizvodnji za poslovne subjekte prikupljaju se na dva načina: izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku i u mrežnoj aplikaciji koju ispunjavaju izvještajne jedinice.

Podaci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva prikupljeni su  metodom telefonskog anketiranja na odabranome stratificiranom uzorku. Uzorak je izabran iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava kao baze, a ima oko 7 000 jedinica.

Prognoza bruto domaće proizvodnje temelji se na modelima procjene korištenjem podataka iz raspoloživih administrativnih izvora i redovitih statističkih istraživanja.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost (zbog malog broja jedinica, pravila dominantnosti ili sekundarne povjerljivosti), u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Pravilnikom o načinu zaštite statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku, tretiraju se kao povjerljivi te se stoga ne objavljuju.

Definicije

Neto težina jest težina očišćenog trupa, zaklane stoke i peradi bez kože, krvi, glave (osim kod odojaka i peradi), utrobe, prednjih nogu do koljena i stražnjih nogu do skočnog zgloba.

Randman zaklane stoke i peradi jest postotni odnos težine zaklane stoke i peradi (neto težina) i težine žive stoke i peradi (bruto težina), a iskazuje se u postocima.

Ukupno klanje stoke i peradi obuhvaća svu stoku i perad zaklanu na području Republike Hrvatske bez obzira na podrijetlo. To je zbroj klanja stoke i peradi u klaonicama i klanja stoke i peradi kod pravnih osoba (prisilno klanje) te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Podaci ukupnog klanja goveda obuhvaćaju isključivo goveda zaklana u klaonicama.

Bruto domaća proizvodnja obuhvaća stoku i perad uzgojenu na području Republike Hrvatske. To je razlika ukupno zaklane stoke i peradi i vanjskotrgovinske bilance (bruto domaća proizvodnja = ukupno klanje stoke i peradi – u meso preračunana masa živih uvezenih životinja + u meso preračunana masa živih izvezenih životinja).

Prognoza bruto domaće proizvodnje odgovara ocjeni broja zaklanih goveda, svinja i ovaca i vanjskotrgovinske bilance živih životinja.

Kratice

NN	Narodne novine
t	tona

Znakovi

z	podatak nije objavljen zbog povjerljivosti

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić i Anita Grlica

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148