Anketom o radnoj snazi, u skladu s nacrtom uzorka i metodom prikupljanja podataka, pribavljaju se podaci o ekonomskoj aktivnosti stanovništva u Republici Hrvatskoj u tromjesečnoj i godišnjoj dinamici.
Zbog pandemije bolesti COVID-19 u 2020. Anketa o radnoj snazi suočava se s teškoćama u prikupljanju, provjeri i obradi podataka. Od drugog tromjesečja 2020. prikupljanje podataka prilagođeno je novonastalim okolnostima te je anketiranje s pomoću prijenosnih računala ''licem u lice'' uglavnom zamijenjeno telefonskim anketiranjem
U najavnim pismima poslanima na izabrane adrese, u slučaju kada telefonski broj nije dostupan u telefonskom imeniku, kućanstvima je upućena molba da daju svoj telefonski broj radi uspostave kontakta i provedbe Ankete.
Podaci u ovom Priopćenju od 2016. do 2020. prosjeci su četiriju tromjesečnih rezultata.
Budući da je metodologija Ankete usklađena s onom koju propisuje Eurostat, rezultati za Republiku Hrvatsku redovito se objavljuju na mrežnim stranicama i u Eurostatovim publikacijama te omogućuju usporedbu sa svim zemljama članicama Europske unije.
Kontinuirana primjena metodološkog koncepta, kako su ga propisali Eurostat i Međunarodna organizacija rada, osigurala je da rezultati Ankete o radnoj snazi na godišnjoj razini jasno upućuju na trendove na tržištu rada Republike Hrvatske.
|
|
Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom s podacima HZZ-a i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je prosječna stopa nezaposlenosti u 2020. prema podacima administrativnih evidencija bila veća (8,9%) od stope anketne nezaposlenosti (7,5%). U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi bio je manji za 16 000 osoba od podataka HZZ-a. Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je, od ukupno 135 000 nezaposlenih prema Anketi, njih 103 000 ili 76,5% bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, 23,3% anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, a preostalih 0,2% nije odgovorilo na pitanje o prijavljenosti. Istodobno, 48 000 ili 31,7% od ukupno 151 000 registriranih u HZZ-u nije zadovoljavalo međunarodne kriterije nezaposlenosti.
1. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
tis.
|
2. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI I SPOLU |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
tis.
|
3. MJERE AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVA PREMA DOBI I SPOLU |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
%
|
4. STRUKTURA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA PREMA ŠKOLSKOJ SPREMI I SPOLU |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
%
|
5. ZAPOSLENI PREMA POLOŽAJU U ZAPOSLENJU I SPOLU |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
tis.
|
6. ZAPOSLENI PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2007. I SPOLU |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
tis.
1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno. |
7. STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2007. I SPOLU |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
%
1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno. |
8. ZAPOSLENI PREMA GLAVNIM RODOVIMA ZANIMANJA NKZ-a 2010. I SPOLU |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
tis.
1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno. |
9. PROSJEČNI SATI RADA ZAPOSLENIH OSOBA NA GLAVNOM POSLU U REFERENTNOM TJEDNU PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI NKD-a 2007. I SPOLU |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
10. NEZAPOSLENI PREMA TRAJANJU TRAŽENJA POSLA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Zbog neodgovora anketiranih osoba zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno. |
11. REGISTRIRANI NEZAPOSLENI KOJI PREMA ANKETI NISU NEZAPOSLENI |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Zbog neodgovora anketiranih osoba zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno. |
12. USPOREDBA ANKETNIH I ADMINISTRATIVNIH PODATAKA O NEZAPOSLENOSTI PREMA SPOLU |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Stope su izračunane iz konačnih revidiranih administrativnih podataka. |
Anketa o radnoj snazi najopsežnija je anketa o obilježjima tržišta rada provedena na uzorku kućanstava u Republici Hrvatskoj. Njezin cilj jest prikupljanje podataka o stanju i promjenama na tržištu rada Republike Hrvatske, tj. o veličini, strukturi i obilježjima aktivnoga i neaktivnog stanovništva.
Anketa se provodi u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (MOR) donesenima na 13. konferenciji statističara rada i Eurostata, koji je metodološki uskladio anketu Europske unije. Primjena te metodološke podloge preduvjet je za dobivanje međunarodno usporedivih podataka iz područja tržišta rada koji omogućuju usporedbu Republike Hrvatske s drugim zemljama.
Prikupljeni podaci važni su za potrebe praćenja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i društvenih trendova u Republici Hrvatskoj. Omogućuju primjenu modernih metoda analize s područja ekonomije, sociologije, psihologije i drugih područja te su osnova za donošenje programa politike zapošljavanja.
Prikupljanje podataka
Anketa o radnoj snazi prvi je put u Republici Hrvatskoj provedena u studenome 1996. kao godišnje istraživanje. Na isti način provedena je u lipnju 1997. U skladu s potrebama za učestalijim podacima i prema iskustvima europskih zemalja te preporukama međunarodnih institucija, u razdoblju od 1998. do 2006., provodila se anketiranjem dijela kućanstava iz uzorka svakog mjeseca. Rezultati se obrađuju i objavljuju u polugodišnjoj dinamici. Tijekom 2006. Državni zavod za statistiku osigurao je preduvjete za unapređenje Ankete o radnoj snazi u metodološkome i provedbenom smislu radi dobivanja preciznijih rezultata i potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice. Stoga se od 2007. Anketa provodi kontinuirano, odnosno kućanstva se anketiraju neprekidno tijekom cijele godine. To znači da je svaki tjedan referentni i anketni odnosno provedbeni. Prikupljeni podaci kontinuirano se dostavljaju Državnom zavodu za statistiku, koji obrađuje i objavljuje rezultate u tromjesečnoj dinamici od početka 2007. te godišnje prosjeke za prijašnje četiri godine od 2010.
Od početka 2016. dosadašnju metodu ''papirnatog'' prikupljanja podataka (PAPI, Paper-Assisted Personal Interview) zamijenile su nove metode anketiranja, odnosno CAPI i CATI.
Metoda CAPI (Computer-Assisted Personal Interviewing) jest anketiranje s pomoću prijenosnih računala ''licem u lice''. Tako se anketiraju sva kućanstva iz uzorka koja su izabrana prvi put te ona kućanstva koja nemaju telefon/mobitel ili ne žele, iz bilo kojeg razloga, biti telefonski anketirana.
Metoda CATI (Computer-Assisted Telephone Interviewing) jest anketiranje putem telefona iz Centra za telefonsko anketiranje. Tako se anketiraju sva kućanstva koja su se u prvom anketiranju izjasnila da žele biti telefonski anketirana.
U skladu s tim anketari obilaze kućanstva svaki tjedan i na izabranim adresama obavljaju anketni intervju koji u prosjeku traje dvadesetak minuta. Na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe.
Od početka 2016. anketiranje prijenosnim računalima na terenu provodi oko 80 anketara čiji rad organiziraju i kontroliraju 22 kontrolora. Ispunjene elektroničke upitnike preuzete od anketara kontrolori provjeravaju prije slanja Državnom zavodu za statistiku i uočene pogreške ispravljaju u suradnji s anketarima. Telefonsko anketiranje provode dva anketara u Centru za telefonsko anketiranje u Zagrebu uz stalni nadzor kontrolora.
Temeljna načela i definicije
Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana. Referentni tjedan za anketu koja se u Republici Hrvatskoj provodi od početka 2007. svaki je tjedan tijekom cijele godine.
Kućanstvo je mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika koji zajedno žive i dijele troškove života (stanovanje, hrana i drugo).
Radno sposobno stanovništvo čine osobe s navršenih 15 i više godina.
Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili u nekome drugom obliku obiteljske privređivačke djelatnosti i osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru, za neposredno plaćanje u novcu ili naturi. Anketom se, dakle, obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat bez obzira na njihov formalni status i bez obzira na način plaćanja za obavljeni rad. Stoga zaposleni u Anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student i kućanica.
Zaposleni su i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutačno bile odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.
Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnome ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.
Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednoga ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike.
Pomažući članovi jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu.
Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:
a) U referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi.
b) U posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao.
c) Ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna.
U nezaposlene ubrajamo i osobe koje su našle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na posao.
Podzaposleni su osobe koje uobičajeno rade manje od 36 sati na tjedan, htjele bi raditi više nego što uobičajeno rade i bile bi spremne raditi više u iduća dva tjedna (u okviru sadašnjega glavnog posla, na dodatnom poslu ili novome glavnom poslu).
Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.
Neaktivno stanovništvo jesu osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene.
Ciljano stanovništvo koje se prati Anketom određuje se prema prisutnosti članova u intervjuiranom kućanstvu. Pri određivanju prisutnosti prihvaćeno je načelo "de facto" stanovništva, koje isključuje članove kućanstva s boravištem na drugoj adresi dulje od 12 mjeseci, a ne uključuje privremeno prisutne članove drugoga kućanstva. Anketom nisu obuhvaćena kolektivna kućanstva, kao što su domovi, samostani i slično.
Stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.
Stopa zaposlenosti jest postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.
Stopa nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).
U pojedinim tablicama može se dogoditi da ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih stavki zbog zaokruživanja na tisuće.
Prema iskustvu većine razvijenih zemalja, Državni zavod za statistiku od 1996., na osnovi dosad raspoloživih podataka iz administrativnih izvora i podataka ovog istraživanja, objavljuje dvije različito određene stope nezaposlenosti i s njima povezane podatke o aktivnom stanovništvu ili radnoj snazi.
Državni zavod za statistiku uz anketne podatke objavljuje i administrativne podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj.
U nastavku teksta iznose se metodološka obilježja zbog kojih se međusobno razlikuju podaci o zaposlenosti.
Izvor i obuhvat: Do 2016. podaci prema administrativnim izvorima temeljili su se na statističkim istraživanjima, mjesečnome i godišnjem istraživanju (obrasci RAD-1 i RAD-1G) kojima su obuhvaćeni zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne samouprave na području Republike Hrvatske. Mjesečno istraživanje obuhvaća 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a 2007. Od 2016. podaci o zaposlenima u pravnim osobama dobivaju se obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014. i nisu usporedivi s dosad objavljenim mjesečnim podacima. Podaci o zaposlenima u obrtu i slobodnim zanimanjima te zaposlenim osiguranicima poljoprivrednicima preuzimaju se iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju se na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka privatnih kućanstava u Republici Hrvatskoj.
Referentno razdoblje: Administrativni podaci o zaposlenim osobama odnose se na posljednji dan prethodnog mjeseca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.
Razdoblje promatranja: Administrativni podaci obrađuju se i objavljuju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi odnose na tromjesečno razdoblje.
Definicije zaposlene osobe: Administrativni izvori primjenjuju formalnu definiciju zaposlenosti (zasnivanje radnog odnosa s poslodavcem na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe), dok su u Anketi o radnoj snazi kao zaposlene iskazane sve osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi i osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon što prestane razlog za odsutnost.
Objavljivanje podataka: Administrativni podaci o zaposlenim osobama objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju "Zaposleni po djelatnostima", u godišnjem Priopćenju "Zaposleni prema djelatnostima i spolu – konačni podaci" te u Statistici u nizu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.
Priopćenje i Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju anketne podatke o zaposlenim osobama u tromjesečnoj dinamici. Rezultati godišnjeg istraživanja RAD-1G objavljuju se i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi prema NKPJS-u 2012. – 2. razina.
Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o nezaposlenim osobama iz administrativnih izvora i anketne podatke koji se razlikuju zbog metodoloških obilježja koja se iznose u nastavku teksta.
Izvor i obuhvat: Podaci o registriranoj nezaposlenosti dobiveni su iz Registra nezaposlenih osoba, koji vodi HZZ, dok se anketni podaci prikupljaju anketnim intervjuom u privatnim kućanstvima. Registar sadržava podatke o svim nezaposlenim osobama u Republici Hrvatskoj, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka.
Referentno razdoblje: Podaci iz Registra odnose se na posljednji dan svakog mjeseca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.
Razdoblje promatranja: Podaci iz Registra preuzimaju se u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi obrađuju i objavljuju za tromjesečno razdoblje.
Definicije nezaposlene osobe: Registrirana nezaposlena osoba jest osoba prijavljena kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno svaka osoba koja zadovoljava kriterije koje definiraju Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i HZZ. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu osobe koje prema međunarodnoj definiciji u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu ili u naturi, aktivno su tražile posao u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja, eventualni ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te osobe koje su pronašle posao na kojem će početi raditi u skoroj budućnosti nakon anketiranja.
Objavljivanje podataka: Podaci o broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju "Zaposleni prema djelatnostima i spolu" te u Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku. Priopćenje i Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju usporedbu anketne i registrirane stope nezaposlenosti u tromjesečnoj dinamici prema spolu. Istodobno, HZZ objavljuje administrativne podatke o nezaposlenosti na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi prema NKPJS-u 2012. – 2. razina.
Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz administrativnih izvora, veća u odnosu na pokazatelj izračunan prema podacima Ankete o radnoj snazi. To je posljedica s jedne strane ekonomskih aktivnosti onih kategorija stanovništva koje su prema formalnom statusu nezaposlene ili neaktivne, a s druge strane u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen je uz stvarno nezaposlene osobe i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete nisu nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.
Upotrijebljene klasifikacije
a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007., usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE 2007. Rev. 2, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja djelatnosti.
b) Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10., usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja zanimanja.
Obuhvat i usporedivost
Kao okvir za izbor uzorka od 1996. do 1999. poslužili su podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. U tom razdoblju hrvatska područja izravno zahvaćena ratom nije bilo moguće uključiti u okvir za izbor jedinica uzorka.
U 2000. i 2001. bio je primijenjen okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede koja je sadržavala adrese svih kućanstava s područja Republike Hrvatske. Time se uzorak i podaci koji proizlaze iz Ankete počevši od 2000. odnose na cijelu Republiku Hrvatsku.
Od početka 2002. u provedbi Ankete o radnoj snazi primjenjuje se okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001., a od početka 2014. novi okvir za uzorak koji se temelji na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine.
Prema metodologiji Ankete ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).
Nacrt uzorka
Anketa o radnoj snazi provedena je na slučajnom uzorku privatnih kućanstava. Od 1996. do 2006. uzorak za Anketu bio je posebno definiran za svako provedbeno razdoblje, tj. nije bilo panelnog dijela uzorka. Od 2007. uvedena je i takva komponenta u nacrt uzorka te se kućanstva ukupno anketiraju četiri puta. Međutim, od početka 2014. prekinuto je ponovljeno anketiranje do tada izabranih kućanstava zbog promjena u metodologiji obrade i provedbe Ankete. S obzirom na to da je kao novi okvir za izbor uzorka korišten Popis 2011., sva kućanstva u prvom tromjesečju 2014. izabrana su prvi put, ali dinamika anketiranja ostala je ista.
Dinamika anketiranja jest sljedeća: kućanstva se anketiraju u dva uzastopna tromjesečja, izostavljaju se iz uzorka iduća dva tromjesečja te se ponovno anketiraju u dva uzastopna tromjesečja. Na taj način omogućuje se vremensko praćenje tijekova osoba na tržištu rada, i to u tromjesečnoj i godišnjoj dinamici.
Utvrđen je novi nacrt uzorka. Uzorak se sastoji od četiri nezavisno odabrana poduzorka, rotacijske grupe ili panela. Nacrt uzorka je dvoetapni stratificirani. Okvir za izbor uzorka je stratificiran u četiri stratuma prema NKPJS-u 2012. – 2. razina te u njihovoj dodatnoj podjeli na urbani i ruralni dio. Slučajan uzorak nastanjenih stanova izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedinice nastale grupiranjem jednoga ili nekoliko susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva 2011.
U prvoj etapi iz svakog stratuma izabran je slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi izabran je slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima. Anketirana su sva privatna kućanstva u izabranim stanovima.
Prosječno se u jednom tromjesečju u uzorak izabere 7 280 stanova. Anketiraju se svi članovi svih privatnih kućanstava koji u tim stanovima stalno žive. U 2020. su u 14 469 kućanstava bile anketirane 31 642 osobe u dobi od 15 i više godina.
Utežavanje
Postupak utežavanja provodi se radi izračuna procjena za cijelu populaciju kućanstava. Tim postupkom kompenzira se utjecaj nacrta i veličine uzorka te utjecaj neodgovora kućanstva na Anketu.
Od početka 2014. utvrđen je novi proces utežavanja prikupljenih podataka. U prvoj fazi utežavanja izračunane su težine izbora jedinica u uzorak iz obje etape uzorkovanja (segmenti i stanovi), a u drugoj fazi težine zbog prilagodbe neodgovoru jedinica iz uzorka. U posljednjoj fazi utežavanja konačne težine iz prve dvije faze kalibrirane su na procjene distribucija stanovništva prema dobi, spolu i NKPJS-u iz Popisa 2011., koji je ažuriran podacima o živorođenim i umrlim osobama te migracijama stanovništva u Republici Hrvatskoj.
Kalibracija je proces reutežavanja radi uravnoteženja procjena stanovništva prema dobi, spolu i NKPJS-u 2012. – 2. razina iz Ankete, tako da te procjene na anketnim podacima točno odgovaraju totalima cijele populacije, dakle distribuciji stanovništva Republike Hrvatske prema dobi, spolu i NKPJS-u iz Popisa 2011.
Stopa neodgovora za 2020. iznosila je 43,0%, a stopa odbijanja 24,1%.
Kratice | |
COVID-19 | bolest prouzročena koronavirusom |
HZZ | Hrvatski zavod za zapošljavanje |
NN | Narodne novine |
NKD 2007. | Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
NKPJS 2012. | Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. |
NKZ 10. | Nacionalna klasifikacija zanimanja, verzija 2010. |
tis. | tisuća |
PAPI | osobno intervjuiranje s pomoću tiskanog upitnika |
Znakovi | |
- | nema pojave |
. | podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo neprecizna |
(( )) | neprecizna procjena |
( ) | manje precizna procjena |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredile: Branka Špoljarić, Marina Munitić, Anita Pavlović, Marija Mišir, Ivana Levačić i Sandra Truntić
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148
Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148