Priopćenje

Godina: LVIII.
Zagreb, 13. listopada 2021.
RAD-2021-3-1/2

ISSN 1334-0557

AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ U DRUGOM TROMJESEČJU 2021.

Prikazani su rezultati Ankete o radnoj snazi (ARS) za tromjesečno razdoblje od travnja do lipnja 2021.

Podaci od prvog tromjesečja 2021. nadalje nisu usporedivi s podacima za prethodna tromjesečja jer je 1. siječnja 2021. stupila na snagu nova Uredba (EU) br. 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća za društvene statistike te pripadajuća Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2019/2240 za područje radne snage, čime je dosadašnja Uredba (EZ) br. 577/98 stavljena izvan snage.

Primjena nove pravne podloge prouzročila je promjene u istraživanju, počevši od promjena u dizajnu upitnika, primjene strogo propisanoga i usklađenog redoslijeda pitanja, promjene i uklanjanja postojećih te dodavanja novih pitanja pa sve do promjena u obuhvatu i definiciji zaposlenosti i nezaposlenosti (detaljnije u poglavlju Metodološka objašnjenja).

Spomenute promjene prouzročile su prekid u vremenskim serijama podataka. Planira se izračun revidiranih serija osnovnih pokazatelja zaposlenosti i nezaposlenosti za razdoblje od prvog tromjesečja 2009. do četvrtog tromjesečja 2020. kako bi se omogućila usporedivost podataka. Nacionalno objavljivanje navedenih pokazatelja predviđeno je za prvu polovicu 2022., kada i Eurostat planira objavljivanje tih pokazatelja za sve države članice EU-a.

Opsežnije rezultate istraživanja Anketa o radnoj snazi možete preuzeti s poveznice Statistika u nizu – Aktivno stanovništvo i na Eurostatovim mrežnim stranicama, na poveznici https://ec.europa.eu/eurostat/ web/main/data/database.

1. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, REGIJAMA I SPOLU1)

tis.

         I. – III. 2021. IV. – VI. 2021.
Republika Hrvatska Panonska Hrvatska Jadranska Hrvatska Grad Zagreb Sjeverna Hrvatska Republika Hrvatska Panonska Hrvatska Jadranska Hrvatska Grad Zagreb Sjeverna Hrvatska
      Ukupno    
Radno sposobno stanovništvo (15+) 3 509 921 1 195 697 695 3 508 919 1 196 690 702
Aktivno stanovništvo (15 – 89) 1 808 441 593 393 381 1 831 455 607 400 370
Zaposleni (15 – 89) 1 629 391 517 364 357 1 686 413 542 379 352
Nezaposleni (15 – 74) 179 51 76 ((28)) (24) 146 (42) 65 ((20)) (18)
Neaktivno stanovništvo (15+) 1 701 480 602 305 314 1 677 464 589 291 333
      %    
Stopa aktivnosti (15 – 89) 51,9 48,2 50,2 56,9 54,9 52,6 49,9 51,2 58,3 52,9
Stopa aktivnosti (15 – 64) 68,2 63,1 67,8 74,4 69,5 69,0 65,6 68,4 74,9 68,7
Stopa zaposlenosti (15 – 89) 46,8 42,7 43,8 52,8 51,5 48,4 45,5 45,7 55,3 50,4
Stopa zaposlenosti (15 – 64) 61,4 55,8 59,1 68,9 65,1 63,6 59,4 61,2 71,0 65,4
Stopa nezaposlenosti (15 – 74) 9,9 11,5 12,8 ((7,3)) (6,3) 8,0 (9,3) 10,8 ((5,1)) (4,8)
Stopa nezaposlenosti (15 – 64) 10,0 11,6 12,9 ((7,3)) (6,4) 7,9 (9,3) 10,6 ((5,2)) ((4,7))
      Muškarci    
Radno sposobno stanovništvo (15+) 1 678 444 576 324 333 1 678 443 577 319 338
Aktivno stanovništvo (15 – 89) 970 242 321 201 207 987 250 333 198 206
Zaposleni (15 – 89) 877 222 278 181 197 910 229 297 186 198
Nezaposleni (15 – 74) 93 (19) (43) ((20)) ((10)) 77 (21) (36) ((13)) ((7))
Neaktivno stanovništvo (15+) 708 203 256 123 127 691 194 244 121 133
      %    
Stopa aktivnosti (15 – 89) 58,2 54,6 56,0 62,8 62,1 59,1 56,5 58,0 62,6 60,8
Stopa aktivnosti (15 – 64) 72,9 67,6 72,9 77,6 75,5 73,9 70,6 74,0 75,8 76,5
Stopa zaposlenosti (15 – 89) 52,6 50,3 48,5 56,5 59,0 54,5 51,8 51,8 58,5 58,6
Stopa zaposlenosti (15 – 64) 65,8 62,1 63,0 69,6 71,7 68,2 64,7 66,1 70,7 73,8
Stopa nezaposlenosti (15 – 74) 9,6 (8,0) (13,5) ((10,1)) ((5,0)) 7,8 (8,3) (10,8) ((6,5)) ((3,6))
Stopa nezaposlenosti (15 – 64) 9,7 (8,1) (13,6) ((10,2)) ((5,0)) 7,8 ((8,3)) (10,7) ((6,7)) ((6,5))
      Žene    
Radno sposobno stanovništvo (15+) 1831 477 618 373 362 1 830 476 619 371 364
Aktivno stanovništvo (15 – 89) 838 200 272 192 174 844 205 274 201 164
Zaposleni (15 – 89) 752 169 239 183 161 776 184 244 194 154
Nezaposleni (15 – 74) 86 (31) (32) . ((14)) 69 (22) (30) . ((10))
Neaktivno stanovništvo (15+) 993 277 347 182 188 986 270 345 170 200
      %    
Stopa aktivnosti (15 – 89) 46,2 42,2 44,7 51,8 48,3 46,6 43,6 44,9 54,6 45,4
Stopa aktivnosti (15 – 64) 63,5 58,5 62,6 71,3 63,6 64,1 60,4 62,8 74,0 60,9
Stopa zaposlenosti (15 – 89) 41,5 35,6 39,3 49,6 44,5 42,8 39,0 40,0 52,6 42,6
Stopa zaposlenosti (15 – 64) 57,0 49,3 55,1 68,3 58,5 58,9 54,0 56,2 71,3 57,0
Stopa nezaposlenosti (15 – 74) 10,2 (15,6) (11,9) . ((7,9)) 8,2 (10,6) (10,9) . ((6,2))
Stopa nezaposlenosti (15 – 64) 10,3 (15,7) (12,0) . ((8,0)) 8,0 (10,6) (10,4) . ((6,3))

1) Ukupni zbroj može se razlikovati od zbroja pojedinačnih kategorija zbog zaokruživanj

2. USPOREDBA ANKETNIH I ADMINISTRATIVNIH PODATAKA O NEZAPOSLENOSTI PREMA SPOLU

tis.

     
    
Ukupno Muškarci Žene
I. – III. 2021. IV. – VI. 2021. I. – III. 2021. IV. – VI. 2021. I. – III. 2021. IV. – VI. 2021.
Nezaposlene osobe registrirane u HZZ-u, tis. 161 138 73 62 88 76
- od toga osobe koje nisu anketno nezaposlene 34 48 11 18 23 30
Nezaposleni prema Anketi, tis. 179 146 93 77 86 69
- od toga registrirani pri HZZ-u 127 89 61 (44) 66 (46)
- od toga neregistrirani pri HZZ-u (51) 56 (32) (33) ((20)) (23)
Stopa anketne nezaposlenosti (15-74), % 9,9 8,0 9,6 7,8 10,2 8,2
Stopa registrirane nezaposlenosti,%1) 9,6 8,2 8,3 7,0 11,1 9,5

1) Stope su izračunane iz privremenih administrativnih podataka

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u drugom tromjesečju 2021. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (8,2%) bila viša od stope anketne nezaposlenosti (8,0%). U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi bio je veći za 8 tisuća osoba od podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 146 tisuća nezaposlenih prema Anketi, njih 89 tisuća ili 61,3% bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a preostalih 38,7% anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno, od ukupno 138 tisuća registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje njih 48 tisuća ili 35,1% nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor podataka

Podaci prikazani u ovom Priopćenju izračunani su iz podataka prikupljenih istraživanjem Anketa o radnoj snazi (ARS).                

Anketa o radnoj snazi najopsežnije je službeno istraživanje o obilježjima tržišta rada u Republici Hrvatskoj i provodi se na uzorku slučajno odabranih privatnih kućanstava.                            

Anketom se prikupljaju podaci o socioekonomskim i demografskim obilježjima kućanstava s naglaskom na status u aktivnosti prema standardima metodologije Međunarodne organizacije rada (zaposlene osobe, nezaposlene osobe i osobe izvan radne snage), obilježja djelatnosti i zanimanja na sadašnjemu, dodatnome i prethodnom poslu, sate rada i radno vrijeme, obilježja nezaposlenosti te obrazovna obilježja.                     

Usklađena je s EU-ovim uredbama i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-LFS (EU-Labour Force Survey). Istraživanje je obvezujuće na razini EU-a i referentni je izvor podataka kojim se omogućuje praćenje i usporedivost statistike o obilježjima tržišta rada na međunarodnoj razini.                         

 

Povijesni pregled                  

Istraživanje Anketa o radnoj snazi uvedeno je u statistički sustav Republike Hrvatske u studenome 1996. kao godišnje istraživanje. Na isti je način provedeno u lipnju 1997. Od 1998. do 2006. provodilo se anketiranjem kućanstava iz uzorka svakog mjeseca, a rezultati su se objavljivali u polugodišnjoj dinamici.                  

Od 2007. Anketa o radnoj snazi provodi se kontinuirano svakog tjedna, odnosno kućanstva se anketiraju neprekidno cijele godine. To znači da je svaki tjedan referentni i anketni, odnosno provedbeni. Državni zavod za statistiku obrađuje i objavljuje rezultate u tromjesečnoj dinamici.                     

Od početka 2016. prikupljanje podataka s pomoću tiskanog obrasca zamijenile su nove metode anketiranja s pomoću prijenosnog računala i telefona.                 

Od početka 2021. na snagu je stupila nova Uredba (EU) 2019/1700, čijom je primjenom izvan snage stavljena Uredba (EZ) br. 577/98, koja je bila dosadašnja temeljna pravna podloga za provedbu istraživanja.                   

 

Prikupljanje podataka                           

Anketa o radnoj snazi jest panelno (ponavljajuće) istraživanje koje se provodi svakog tjedna. Svako kućanstvo izabrano u uzorak anketira se četiri puta u tijeku godinu i pol dana prema rotacijskoj shemi 2- (2) -2. Drugim riječima, kućanstva se anketiraju u dva uzastopna tromjesečja, izostavljaju iz uzorka iduća dva tromjesečja te ponovno anketiraju u još dva uzastopna tromjesečja. Tako se omogućuje vremensko praćenje tijekova osoba na tržištu rada, i to u tromjesečnoj i godišnjoj dinamici. Svako kućanstvo izabrano u uzorak zaprima najavno pismo Državnog zavoda za statistiku.               

Anketiranje se provodi primjenom metoda prikupljanja podataka CAPI i CATI.                            

Metoda CAPI (Computer-Assisted Personal Interview) jest anketiranje s pomoću prijenosnih računala ''licem u lice''. Tako se anketiraju sva kućanstva iz uzorka koja su izabrana prvi put te ona kućanstva koja ne posjeduju telefon/mobitel ili ne žele, iz bilo kojeg razloga, biti anketirana telefonom.                

Metoda CATI (Computer-Assisted Telephone Interview) jest anketiranje telefonom iz Centra za telefonsko anketiranje. Tako se anketiraju sva kućanstva koja su se u prvom anketiranju izjasnila da žele biti anketirana telefonom.                  

U skladu s tim anketari obilaze kućanstva svakog tjedna i na izabranim adresama obavljaju anketni intervju, koji traje prosječno dvadesetak minuta. Na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe.

Zbog pandemije bolesti COVID-19, od 2020. provedba Ankete o radnoj snazi suočava se s teškoćama u prikupljanju i obradi podataka.

Od drugog tromjesečja 2020. prikupljanje podataka prilagođeno je novonastalim okolnostima te je anketiranje s pomoću prijenosnih računala ''licem u lice'' dijelom zamijenjeno telefonskim anketiranjem.                          

U najavnim pismima poslanima na izabrane adrese, u slučaju kada telefonski broj nije dostupan u telefonskom imeniku, kućanstva se zamolilo da daju svoj telefonski broj radi uspostave kontakta i provedbe ankete o radnoj snazi.                       

 

Temeljna načela i definicije                   

Istraživanje Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana.

Referentno razdoblje jest svaki tjedan u cijeloj godini.                             

Ciljna populacija jesu sve osobe koje borave u privatnim kućanstvima i čine uobičajeno stanovništvo Republike Hrvatske.                         

Kućanstvo je mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika. Razlikuje se jednočlano od višečlanog kućanstva, u kojemu dvije ili više osoba zajedno borave u stambenoj jedinici ili dijelu stambene jedinice i zajedno se opskrbljuju hranom i osnovnim potrepštinama za život ili zajedno pridonose dohotku kućanstva i/ili međusobno dijele sve ili veći dio troškova kućanstva.               

Radno sposobno stanovništvo čine osobe s navršenih 15 i više godina.                 

Zaposleni su osobe u dobi od 15 do 89 godina koje su u referentnom tjednu:                            

a) radile barem jedan sat za plaću ili naknadu u novcu ili naturi, uključujući neplaćene pomažuće članove obitelji

b) bile privremeno odsutne s posla ili iz vlastitog poslovanja zbog godišnjeg odmora, preraspodjele radnog vremena, bolovanja, rodiljnoga ili očinskog dopusta ili osposobljavanja (školovanja) koje je vezano za posao koji inače obavljaju.

U skladu s tim, i umirovljenik, kućanica, student ili osoba koja formalno nije zaposlena mogu se svrstati u zaposlene osobe.                        

Zaposlenima se smatraju i:                      

- osobe na roditeljskom dopustu kada primaju i/ili imaju pravo na dohodak ili roditeljsku naknadu povezanu s poslom ili ako njihov roditeljski dopust traje tri mjeseca ili kraće                  

- sezonski radnici u izvansezonskom razdoblju u slučaju da redovito nastavljaju obavljati zadatke povezane s poslom, u što nije uključeno ispunjavanje zakonskih, poreznih ili administrativnih  obveza                   

- osobe privremeno odsutne s posla zbog nekoga drugog razloga, kada je ukupno očekivano trajanje odsutnosti tri mjeseca ili kraće                   

- poljoprivrednici koji proizvode poljoprivredna dobra većinom namijenjena prodaji ili razmjeni.                

Zaposlene osobe prema položaju u zaposlenju klasificiraju se na zaposlenike, samozaposlene osobe i neplaćene pomažuće članove obitelji.               

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnome ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.               

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednoga ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju zaposlenike.                           

Neplaćeni pomažući članovi obitelji jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu. To mogu biti i rođaci koji ne stanuju u istom kućanstvu u kojemu stanuje vlasnik obiteljskog poduzeća.        

Nezaposleni su osobe u dobi od 15 do 74 godine koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:                           

a) u referentnom tjednu nisu bile zaposlene

b) bile bi raspoložive za zaposlenje ili samozaposlenje u iduća dva tjedna od kraja referentnog tjedna

c) u protekla su četiri tjedna aktivno tražile zaposlenje ili samozaposlenje ili su pronašle posao na kojem će početi raditi u iduća tri mjeseca od kraja referentnog tjedna.                         

Aktivno stanovništvo (radnu snagu) čine zaposlene i nezaposlene osobe.                             

Neaktivno stanovništvo (osobe izvan radne snage) jesu osobe koje pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:                          

a) osobe mlađe od 15 godina

b) osobe u dobi od 15 do 89 godina koje u referentnom tjednu nisu bile zaposlene ni nezaposlene

c) osobe starije od 89 godina.

Stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.                 

Stopa zaposlenosti jest postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.                  

Stopa nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).                  

U pojedinim tablicama može se dogoditi da ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih stavki zbog zaokruživanja na tisuće.                    

 

Promjene u Anketi o radnoj snazi od 2021.                           

Definicija zaposlenosti                          

Do 2020. zaposlene osobe činile su osobe s navršenih 15 godina i više, od 2021. nadalje čine ih osobe u dobi od 15 do 89 godina.                             

Osobe privremeno odsutne s posla koje će se vratiti na posao nakon isteka razloga odsutnosti od 2021. klasificiraju se kao zaposlene samo ako je ukupno očekivano trajanje njihove odsutnosti 3 mjeseca ili kraće odnosno ako u tijeku odsutnosti nastavljaju primati plaću ili naknadu za svoj rad. Do 2020. sve osobe privremeno odsutne s posla koje će se vratiti na posao nakon isteku razloga odsutnosti (bez obzira na razlog odsutnosti) klasificirane su kao zaposlene osobe.                      

Osobe na roditeljskom dopustu od 2021. klasificiraju se kao zaposlene samo ako primaju i/ili imaju pravo na roditeljsku naknadu povezanu s poslom odnosno ako njihov roditeljski dopust traje 3 mjeseca ili kraće. Do 2020. sve osobe na roditeljskom dopustu klasificirane su kao zaposlene osobe.                           

Sezonski radnici koji nisu radili u referentnom tjednu (izvansezonsko razdoblje) od 2021. klasificiraju se kao zaposlene osobe ako nastavljaju redovito obavljati zadatke povezane sa sezonskim poslom, u što nije uključeno ispunjavanje zakonskih, poreznih ili administrativnih obveza. Do 2020. sezonski radnici klasificirani su kao zaposlene osobe ako su imali ugovor/dogovor s poslodavcem o povratku na isti posao s početkom nove sezone i/ili ako su u izvansezonskom razdoblju nastavili primati barem 50% ili više od plaće ili naknade.                        

Osobe koje proizvode poljoprivredne proizvode čija je proizvodnja većinom namijenjena potrošnji u vlastitom kućanstvu do 2020. su bile klasificirane kao zaposlene osobe, a od 2021. se isključuju iz zaposlenosti. Samo ako je njihova poljoprivredna proizvodnja većinom namijenjena prodaji ili razmjeni, takve osobe klasificiraju se kao zaposlene.                   

Neplaćeni pomažući članovi obitelji koji obavljaju poslove za članove obitelji, od 2021. klasificiraju se kao zaposlene osobe čak i ako ne stanuju u istom kućanstvu s rođacima koji su vlasnici obrta/poduzeća/poljoprivrednog gospodarstva, a do 2020. klasificirali su se kao zaposlene osobe samo ako su živjeli s njima u istom kućanstvu.               

Definicija nezaposlenosti                      

Do 2020. nezaposlene osobe činile su osobe s navršenih 15 godina i više, od 2021. nadalje čine ih osobe u dobi od 15 do 74 godine. Promjene u definiciji nezaposlenosti i neaktivnosti proizlaze iz opisanih promjena u definiciji zaposlenosti.                 

Dizajn upitnika                       

Radi poboljšanja usporedivosti podataka među zemljama u upitniku je primjenjen jedinstveni, strogo propisan i usklađen redoslijed pitanja za definiranje ključnih kategorija istraživanja (zaposlene, nezaposlene i osobe izvan radne snage).                              

Nadalje, uvedena su nova pitanja (npr. pitanja koja se odnose na migracije, ekonomsku i organizacijsku ovisnost samozaposlenih osoba i sl.). Uklonjena su pojedina dosadašnja pitanja, npr. pitanja u vezi sa situacijom ispitanika godinu dana prije anketiranja i određena pitanja koje se odnose na obilježja neformalnog obrazovanja. Određena pitanja i odgovori ponuđeni ispitanicima izmijenjeni su radi standardiziranja pitanja u Anketi s pitanjima u ostalim istraživanjima iz područja društvenih statistika.                

Nadalje, pojedini blokovi pitanja znatnije su preinačeni, kao što je blok pitanja o satima rada (uz uobičajene i stvarno odrađene sate rada u referentnom tjednu, od 2021. prate se i ugovoreni sati rada, i sl.). Također, promijenjen je dosadašnji položaj određenih blokova pitanja u upitniku.                         

                                                            

Anketni i administrativni izvori

Državni zavod za statistiku uz anketne podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti objavljuje i podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u Republici Hrvatskoj (uključujući registriranu stopu nezaposlenosti).                    

U nastavku teksta iznose se metodološka obilježja zbog kojih se međusobno razlikuju podaci o zaposlenosti.                             

Izvor i obuhvat: do 2016. podaci prema administrativnim izvorima temeljili su se na statističkim istraživanjima, mjesečnome i godišnjem istraživanju (obrasci RAD-1 i RAD-1G) kojima su bili obuhvaćeni zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne samouprave na području Republike Hrvatske. Mjesečno istraživanje obuhvaćalo je 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a 2007. Od 2016. podaci o zaposlenima u pravnim osobama dobivaju se obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD), koje se primjenjuje od 1. siječnja 2014. i nisu usporedivi s dosad objavljenim mjesečnim podacima. Podaci o zaposlenima u obrtu i slobodnim zanimanjima te zaposlenim osiguranicima poljoprivrednicima preuzimaju se iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju se na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka privatnih kućanstava u Republici Hrvatskoj.                          

Referentno razdoblje: administrativni podaci o zaposlenim osobama odnose se na posljednji dan prethodnog mjeseca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.                     

Razdoblje promatranja: administrativni podaci obrađuju se i objavljuju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi odnose na tromjesečno razdoblje.                

Definicije zaposlene osobe: administrativni izvori primjenjuju formalnu definiciju zaposlenosti (zasnivanje radnog odnosa s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe), dok su u Anketi o radnoj snazi kao zaposlene iskazane sve osobe koje su u referentnom tjednu barem jedan sat obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi te osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.

Objavljivanje podataka: administrativni podaci o zaposlenim osobama objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju "Zaposleni po djelatnostima" te u Statistici u nizu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.                   

U Priopćenju ''Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj'' objavljuju se anketni podaci o zaposlenim osobama u tromjesečnoj dinamici. Rezultati godišnjeg istraživanja RAD-1G objavljuju se i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi prema razinama klasifikacije HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2.                

Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o nezaposlenim osobama iz administrativnih izvora i anketne podatke. Ti podaci razlikuju se zbog metodoloških obilježja koja se iznose u nastavku teksta.                    

Izvor i obuhvat: podaci o registriranoj nezaposlenosti dobiveni su iz Registra nezaposlenih osoba, koji vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, dok se anketni podaci prikupljaju anketnim intervjuom u privatnim kućanstvima. Registar sadržava podatke o svim nezaposlenim osobama u Republici Hrvatskoj, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka.               

Referentno razdoblje: podaci iz Registra odnose se na posljednji dan svakog mjeseca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: podaci iz Registra preuzimaju se u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi obrađuju i objavljuju za tromjesečno razdoblje.                              

Definicije nezaposlene osobe: registrirana nezaposlena osoba jest osoba prijavljena kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno svaka osoba koja zadovoljava kriterije koje definiraju Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Hrvatski zavod za zapošljavanje. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu osobe koje prema međunarodnoj definiciji u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu ili u naturi, aktivno su tražile posao u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja, eventualni ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te osobe koje su pronašle posao na kojem će početi raditi u u sljedeća tri mjeseca.

Objavljivanje podataka: podaci o broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju "Zaposleni prema djelatnostima" te u Statistici u nizu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku. U Priopćenju ''Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj'' objavljuje se usporedba anketne i registrirane stope nezaposlenosti u tromjesečnoj dinamici. Istodobno, administrativne podatke o nezaposlenosti objavljuje i Hrvatski zavod za zapošljavanje na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi prema razinama klasifikacije HR_NUTS 2021.–HR NUTS 2.                 

Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz administrativnih izvora, veća u odnosu na pokazatelj izračunan prema podacima Ankete o radnoj snazi. S jedne strane, to je posljedica ekonomskih aktivnosti onih kategorija stanovništva koje su prema formalnom statusu nezaposlene ili neaktivne, a s druge strane, u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen je uz stvarno nezaposlene osobe i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete nisu nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.      

 

Upotrijebljene klasifikacije                    

a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007., usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE 2007. Rev. 2, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja djelatnosti.

b) Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10., usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja zanimanja.

 

Obuhvat i usporedivost                         

Kao okvir za izbor uzorka od 1996. do 1999. poslužili su podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. godine. U tom razdoblju hrvatska područja izravno zahvaćena ratom nije bilo moguće uključiti u okvir za izbor jedinica uzorka.                                    

U 2000. i 2001. bio je primijenjen okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede koja sadržava adrese svih kućanstava s područja Republike Hrvatske. Time se uzorak i podaci koji proizlaze iz Ankete počevši od 2000. odnose na cijelu Republiku Hrvatsku.

Od početka 2002. u provedbi Ankete o radnoj snazi primjenjuje se okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, a od početka 2014. novi okvir za uzorak koji se temelji na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine.                  

Prema metodologiji Ankete ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i sl.).                              

 

Revizija podataka                  

Kako bi se postigla konzistentnost i usporedivost između podataka za 2014. nadalje s već objavljenim podacima za prijašnje godine, na podacima od 2007. do 2013. provedena je revizija utežavanja, odnosno podaci su uteženi prema rezultatima Popisa 2011. metodom kalibracije. Podaci su objavljeni u Priopćenju ''Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj 2007. – 2013.'' od 23. prosinca 2014.                   

Zbog dostupnosti novih i ažurnijih procjena ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske, podaci iz Ankete o radnoj snazi od četvrtog tromjesečja 2015. do četvrtog tromjesečja 2016. revidirani su kako bi bili usklađeni s demografskim podacima Republike Hrvatske. Podaci su objavljeni u Priopćenju od 11. travnja 2017., a podaci za preostala tri tromjesečja 2015. dostupni su u Statistici u nizu.                

 

Nacrt uzorka                          

Anketa o radnoj snazi provedena je na slučajnom uzorku privatnih kućanstava. Od 1996. do 2006. uzorak za Anketu bio je posebno definiran za svako provedbeno razdoblje, tj. nije bilo ponovljenog anketiranja odnosno panelnog dijela uzorka. Od 2007. uvedena je panelna komponenta u nacrt uzorka te se kućanstva ponovljeno anketiraju četiri puta. No od početka 2014. prekinuto je ponovljeno anketiranje dotad izabranih kućanstava zbog promjena u metodologiji obrade i provedbe Ankete. S obzirom na to da je kao novi okvir za izbor uzorka korišten Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, sva kućanstva u prvom tromjesečju 2014. izabrana su prvi put, ali dinamika anketiranja ostala je ista.                       

Od 2014. utvrđen je novi nacrt uzorka. Uzorak se sastoji od četiri nezavisno odabrana poduzorka, rotacijske grupe (panela). Nacrt uzorka jest dvoetapni stratificirani. Okvir za izbor uzorka je stratificiran u sedam stratuma prema razinama klasifikacije HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 te u njihovoj dodatnoj podjeli na urbani i ruralni dio. Slučajni uzorak nastanjenih stanova izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedinice nastale grupiranjem jednoga ili nekoliko susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine.

U prvoj etapi iz svakog stratuma izabran je slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima.           

Od početka 2021. veličina uzorka postupno se povećava, dodavanjem 325 novih kućanstava u svakom panelu odnosno dijelu uzorka koji se anketira prvi put, a predviđeno povećanje trajat će godinu i pol.              

U drugom tromjesečju 2021. u uzorak je bilo izabrano 7 930 stanova. Anketirali su se svi članovi privatnih kućanstava koji su u tim stanovima stalno živjeli i prihvatili su sudjelovanje u anketi. U drugom tromjesečju 2021. u 3 985 kućanstava anketirana je 9 421 osoba u dobi od 15 i više godina.                  

 

Utežavanje                            

Postupak utežavanja provodi se radi izračuna procjena za cijelu populaciju kućanstava. Tim postupkom kompenzira se utjecaj nacrta i veličine uzorka te utjecaj neodgovora kućanstava na Anketu.                          

Od početka 2014. utvrđen je novi proces utežavanja prikupljenih podataka. U prvoj fazi utežavanja izračunane su težine izbora jedinica u uzorak iz obje etape uzorkovanja (segmenti i stanovi), a u drugoj fazi težine zbog prilagodbe neodgovoru jedinica iz uzorka. U posljednjoj fazi utežavanja konačne težine iz prve dvije faze kalibrirane su na procjene distribucija stanovništva prema dobnim skupinama, spolu i NKPJS-u prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, koji je ažuriran podacima o živorođenim i umrlim osobama te migracijama stanovništva u Republici Hrvatskoj.                            

Kalibracija je proces reutežavanja radi uravnoteženja procjena stanovništva prema dobnim skupinama, spolu i razinama klasifikacije HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 iz Ankete tako da te procjene na anketnim podacima točno odgovaraju totalima cijele populacije, dakle distribuciji stanovništva Republike Hrvatske prema dobnim skupinama, spolu i NKPJS-u iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine.                           

Stopa neodgovora za drugo tromjesečje 2021. iznosila je 43,3%, a stopa odbijanja 21,8%.                         

Sljedeća tablica prikazuje procjene, standardne pogreške procjena, intervale pouzdanosti (95%) i koeficijente varijacije za stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti.                       

Procjene i mjere preciznosti najvažnijih pokazatelja o ekonomskoj aktivnosti stanovništva u drugom tromjesečju 2021.

    Procjena Standardna pogreška procjene Interval pouzdanosti (95%) Koeficijent varijacije
Stopa aktivnosti 52,2 0,8 [50,7;53,7] 1,4
Stopa zaposlenosti 48,1 0,8 [46,6;49,6] 1,6
Stopa nezaposlenosti 8,0 0,6 [6,8;9,1] 7,5

 

Kratice  
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
EZ Europska zajednica 
NACE Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici
NN Narodne novine
NKD 2007.  Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. 
HR NUTS 2021. Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021.
HR NUTS 2 statističke regije 2. razine
tis. tisuća

 

Znakovi  
- nema pojave
. podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo neprecizna
(( )) neprecizna procjena
( ) manje precizna procjena

 

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti:
press@dzs.hr

 

Odgovorne osobe:


Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika

Lidija Brković, glavna ravnateljica

 

Priredile: Branka Špoljarić, Marina Munitić, Anita Pavlović, Marija Mišir, Ivana Levačić i Sandra Truntić

 

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

 

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

 

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta:
stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

 

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta:
prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Postavke pristupačnosti