STRUKTURNO-POSLOVNI POKAZATELJI PODUZEĆA U 2019.

Prikazani su izabrani konačni godišnji strukturno-poslovni pokazatelji za "nefinancijsko poslovno gospodarstvo" Republike Hrvatske. Riječ je o djelatnostima industrije, građevinarstva, trgovine i nefinancijskih usluga, odnosno djelatnostima koje u najvećem dijelu čine tzv. realni sektor. Predmetni podaci proizvedeni su u cijelosti prema odgovarajućim standardima Europske unije i međunarodno su usporedivi.

Podaci se prvi put objavljuju na razini statističke jedinice ''poduzeće'' (eng. enterprise) u skladu s definicijom i pravilima navedenima u Uredbi o statističkim jedinicama 696/93 (COUNCIL REGULATION (EEC) No 696/93 of 15 March 1993 on the statistical units for the observation and analysis of the production system in the Community).

Objavljeni podaci ne mogu se uspoređivati s podacima o strukturi i poslovanju koji su prikupljeni i/ili obrađeni na osnovi metodologija koje imaju drukčiji pristup i/ili ne primjenjuju iste koncepte i definicije.

Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku na adresi www.dzs.hr, u dijelu "Baze podataka", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima.

I dalje je najvažnije područje prerađivačke industrije

U 2019. u predmetnom dijelu gospodarstva bila su aktivna ukupno 182 394 poduzeća s 1 111 669 zaposlenih osoba. Ta poduzeća ostvarila su ukupan promet od 717,7 milijardi kuna te dodanu vrijednost u iznosu od 203,9 milijardi kuna.

Po broju zaposlenih osoba (278 576 zaposlenih osoba, odnosno 25,1%) i ostvarenoj dodanoj vrijednosti (52,0 milijarde kuna, odnosno 25,5%) i dalje je najvažnije područje djelatnosti prerađivačke industrije, dok područje djelatnosti trgovine ima najveći udio u broju aktivnih poduzeća (36 919 poduzeća, odnosno 20,2%) i ostvarenom prometu (285,9 milijardi kuna, odnosno 39,8%).

Svaka zaposlena osoba ostvarila je prosječno 183,4 tisuće kuna dodane vrijednosti

Prividna proizvodnost rada jedna je od mjera za praćenje gospodarske učinkovitosti koju primjenjuju strukturne poslovne statistike, uzimajući u obzir da proizvodnost u cjelini ovisi i o ostalim čimbenicima proizvodnje te o načinu njihove interakcije. Prividna proizvodnost rada definirana je kao dodana vrijednost generirana po zaposlenoj osobi. Na razini nefinancijskoga poslovnoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj u 2019. ostvarena je prosječna proizvodnost rada od 183,4 tisuće kuna po zaposlenoj osobi.

Prosječna operativna bruto profitna stopa iznosila je 12,8%

Mjera uspješnosti i konkurentnosti gospodarstva u strukturnim poslovnim statistikama jest operativna bruto profitna stopa, izražena kao udio bruto poslovnog viška (dodane vrijednosti umanjene za troškove osoblja) u ostvarenom prometu. Prosječna operativna bruto profitna stopa nefinancijskoga poslovnoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj u 2019. iznosila je 12,8% što je povećanje za 1,1 postotni bod u odnosu na 2018. Najviša je bila u području djelatnosti poslovanja nekretninama (43,2%) te u djelatnostima informacija i komunikacija (26,3%), a najmanja u području djelatnosti trgovine (7,3%).

PNG

 

B Rudarstvo i vađenje

C Prerađivačka industrija

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

E Opskrba vodom uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko i na malo popravak motornih vozila i motocikala

H Prijevoz i skladištenje

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J Informacije i komunikacije

L Poslovanje nekretninama

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

S95 Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

 

Skupina SMP zapošljava više od dvije trećine osoba i generira više od pola dodane vrijednosti

Radi prezentacije informacija o rezultatima poslovanja prema veličini poduzeća za statističke svrhe primjenjuje se raščlamba poduzeća prema veličini razreda zaposlenih. Poduzeća se svrstavaju u dvije skupine: SMP – srednje velika i mala poduzeća (uključena su i mikropoduzeća) te velika poduzeća.

Od ukupnog broja aktivnih poduzeća, uvjerljivo najveći dio (99,8%) pripada skupini SMP, koja zapošljava više od dvije trećine osoba (69,4%) i generira više od pola dodane vrijednosti (59,1%) nefinancijskoga poslovnoga gospodarstva.

Gledano prema djelatnostima, iznadprosječni je doprinos skupine SMP-a u ostvarenoj dodanoj vrijednosti u djelatnostima usluga, građevinarstva, rudarstva i vađenja te trgovine.

Unutar skupine SMP-a po brojnosti se izdvajaju mikropoduzeća, koja čine čak 92,1% populacije cjelokupnoga nefinancijskoga poslovnoga gospodarstva.

Skupina velikih poduzeća, iako s najmanjim udjelom u broju aktivnih poduzeća (0,2%), i nadalje uvelike pridonosi zaposlenosti (30,6%) i ostvarenoj dodanoj vrijednosti (40,9%). Ta skupina dominantna je u ostvarenoj dodanoj vrijednosti u industrijskim djelatnostima vezanima za opskrbu energentima, dok se uopće ne pojavljuje u djelatnostima popravaka, rudarstva i vađenja te poslovanju nekretninama.

Općenito u djelatnostima nefinancijskoga poslovnoga gospodarstva skupina SMP-a i dalje zadržava najveći udio u ostvarenoj dodanoj vrijednosti i zapošljavanju.

PNG PNG

 

B Rudarstvo i vađenje

C Prerađivačka industrija

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

E Opskrba vodom uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko i na malo popravak motornih vozila i motocikala

H Prijevoz i skladištenje

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J Informacije i komunikacije

L Poslovanje nekretninama

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

S95 Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Strukturne poslovne statistike (SPS) na temelju promatranja aktivnih jedinica opisuju strukturu, izvođenje i učinak pojedinih gospodarskih djelatnosti, vrednovan u tržišnim cijenama. Pribavljaju informacije o prihodima i rashodima, veličini, zaposlenosti, produktivnosti, nacionalnoj i regionalnoj specijalizaciji, investicijama itd.

Svrha istraživanja strukturnih poslovnih statistika jest praćenje poslovanja i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u potpunosti u skladu s europskim standardima strukturnih poslovnih statistika (Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008.). Dobiveni pokazatelji omogućuju analizu poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije. Osnova su za izradu tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka te za izračun bruto domaćeg proizvoda i ocjenu osnovnih makroekonomskih kategorija.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci za kompilaciju SPS-a i izračune pokazatelja SPS-a prikupljaju se u cijelosti iz postojećih administrativnih i statističkih izvora. Glavni izvor podataka za područja B do J i L do N te odjeljak 95 područja S jest Godišnji financijski izvještaj poduzetnika (obrazac GFI-POD), dobiven od Financijske agencije. Dodatni izvori podataka jesu ostali financijski izvještaji, evidencije Porezne uprave (poreza na dobit i dohodak) te vlastita istraživanja Državnog zavoda za statistiku (obrasci IDU-OK i INV-P) u skladu s relevantnom metodologijom.

Jedinice promatranja

Glavna jedinica promatranja koja se koristi za SPS jest poduzeće – poslovni subjekt koji čini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i/ili usluga i ima određeni stupanj autonomije. Zavisno od poslovnih i organizacijskih okolnosti, može odgovarati samo jednoj pravnoj jedinici ili skupini od nekoliko pravnih jedinica. U poduzeća su, osim pravnih jedinica, također uključena slobodna zanimanja i obrti (od 2019. i oni čija je aktivnost utvrđena na temelju prijava poreza na dohodak u paušalnom iznosu). Potpuno se implementira Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice (poveznica: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A31993R0696) te poduzeća postaju glavna jedinica promatranja u strukturnim poslovnim statistikama. Do referentne godine 2019. pravne i fizičke osobe bile su tretirane kao zamjena za poduzeće. Primjena zajedničke EU-ove definicije poduzeća omogućit će preciznu distinkciju između tih pojmova.

Svakom poduzeću kao cjelini dodjeljuje se jedna šifra Nacionalne klasifikacije djelatnosti prema glavnoj djelatnosti koju obavlja. Glavnu djelatnost utvrđuje i ažurira Statistički poslovni registar (SPR) Državnog zavoda za statistiku. Kriterij za određivanje glavne djelatnosti jest najveći udio u ukupnoj dodanoj vrijednosti poduzeća, odnosno, ako se to ne može sa sigurnošću utvrditi, primjenjuju se zamjenski kriteriji prihoda i/ili broja zaposlenih.

Obuhvat

Podaci su prikazani prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. (NKD-a 2007.). Obuhvaćena su aktivna poduzeća koja su, prema glavnoj djelatnosti, svrstana u područja B do J i L do N te u odjeljak 95 područja S NKD-a 2007.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoji razlog za povjerljivost (zbog malog broja jedinica, pravila dominantnosti ili sekundarne povjerljivosti) u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 250/2009 Europske komisije tretiraju se kao takvi i ne objavljuju se.

Definicije varijabli

Broj poduzeća (EU-ova šifra 11110) jest broj poduzeća registriranih u Statističkome poslovnom registru koja su bila aktivna barem dio izvještajnog razdoblja. Poduzeće se smatra aktivnim ako je imalo zaposlene ili je ostvarilo promet ili investicije. Mikropoduzeća: manje od 10 zaposlenih osoba; mala poduzeća: 10 – 49 zaposlenih osoba; srednje velika poduzeća: 50 – 249 zaposlenih osoba; velika poduzeća: 250 i više zaposlenih osoba. Uobičajeno se pod stavkom srednja i mala poduzeća (SMP) podrazumijevaju srednje velika, mala i mikro poduzeća.

Broj zaposlenih osoba (EU-ova šifra 16110) jest ukupan broj osoba koje rade u poduzeću (uključujući vlasnike koji rade, ortake koji redovito rade u jedinici, neplaćene obiteljske radnike i volontere) te osoba koje rade izvan poduzeća kojem pripadaju, a ono ih plaća.

Promet (EU-ova šifra 12110) obuhvaća obračunane prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga trećim stranama, bez odbitnog PDV-a. Isključeni su financijski, ostali i izvanredni prihodi.

Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika (EU-ova šifra 12150) jest bruto zarada od poslovnih aktivnosti prilagođena za operativne subvencije i indirektne poreze, izračunana u bruto izrazu (bez oduzimanja amortizacije). Prihod i rashod klasificiran kao financijski isključen je iz dodane vrijednosti.

Prividna proizvodnost rada (EU-ova šifra 91110) jest dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika generirana po zaposlenoj osobi.

Operativna bruto profitna stopa (EU-ova šifra 92110) jest udio bruto poslovnog viška (dodane vrijednosti umanjene za troškove osoblja) u ostvarenom prometu.

 

Kratice

EU-ova šifra šifra varijable Europske unije

EZ Europska zajednica

NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.

NN Narodne novine

PDV porez na dodanu vrijednost

tis. tisuća

SMP srednje velika i mala poduzeća

Znakovi

0,0  podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

-     nema pojave

<    manje od

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

 

Odgovorne osobe:
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

 

Priredili:
Paula Nimac, Stjepan Boroš i Ana Bašadur

  

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

  

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

 

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

 

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148