POKAZATELJI SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI U 2020.

Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku. Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.

Zbog izvanrednih okolnosti tijekom 2020. prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19 Državni zavod za statistiku suočio se s teškoćama u prikupljanju podataka za istraživanje EU-SILC. Prilagodba novonastaloj situaciji te djelomično ublažavanje teškoća omogućeno je produljenjem vremena za prikupljanje podataka, ali i telefonskim anketiranjem tzv. metodom CATI uz uobičajeno anketiranje metodom CAPI i dolaskom anketara u kućanstvo.

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

Prema podacima Ankete, stopa rizika od siromaštva u 2020. iznosila je 18,3%.

Prag rizika od siromaštva u 2020. za jednočlano kućanstvo iznosio je 35 124 kune na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 73 761 kunu na godinu.

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2020., u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 23,2% osoba.

Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2020. iznosila je 6,9%.

Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2020. iznosio je 8,6%.

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 18,3% na stopu od 23,8%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 39,3%.

Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. jest pokazatelj koji uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunana je na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012. Ta je stopa u 2020. iznosila 9,2% i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u 2020. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,4%.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 113 516 kuna u 2020., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 64 114 kuna.

Veličina uzorka, na kojem je provedena Anketa u 2020., pribavlja podatke za izračun statistički pouzdanih pokazatelja na razini Republike Hrvatske te na nižim prostornim razinama, dvije prostorne jedinice za statistiku 2. razine – Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku.

Stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku u 2020. bila je jednaka stopi za Republiku Hrvatsku, odnosno iznosila je 18,3%.

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Jadransku Hrvatsku u 2020. iznosio je 24,0%, a za Kontinentalnu Hrvatsku 22,9%.

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2020. najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 31,0%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 34,6%, a u muškaraca 25,8%. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 18 do 24 godine i iznosila je 12,5%. U muškaraca te dobi iznosila je 12,0%, a u žena 12,9%.

PNG

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 ili više godina. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci u referentnom razdoblju.

U 2020. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 45,3%. Za nezaposlene muškarce iznosila je 52,0%, a za nezaposlene žene 39,2%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najmanja za zaposlenike, 4,1%. Za žene je iznosila 3,7%, a za muškarce 4,5%.

PNG

Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za kategorije kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.

U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2020. prisutne su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 52,1%, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 50,4%.

U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 30,5%, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 23,1%.

Stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva izračunana je za kategorije kućanstva bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom za osobe u dobnoj skupini od 0 do 59 godina.

U 2020. stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najviša je za kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom djecom iznosila je 75,5%, a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosila je 58,1%. Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade do 20,0% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.

Prema podacima Ankete u 2020., bilo je:

Prema podacima Ankete u 2020., bilo je:
- 5,7% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
- 49,3% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva
- 7,8% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan
- 48,9% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (2 500 kuna)
- 14,2% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita)
- 11,1% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, 22,2% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 45,2% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (1,0%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2020. iznosila je 17,4%. 

Intenzitet materijalne deprivacije prikazuje prosječan broj stavki materijalnog oskudijevanja po osobi i u 2020. iznosio je 3,6 stavki, a izračunava se za osobe koje si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije.

Kvintilni omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji mjeri odnos između petoga i prvoga kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20,0% stanovništva s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20,0% stanovništva s najmanjim dohotkom. U 2020. taj je pokazatelj iznosio 4,6, što znači da je 20,0% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primalo 4,6 puta veći dohodak od 20,0% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom.

Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2020. iznosio je 28,3%. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. Što je vrijednost bliža 100%, to je dohodovna nejednakost veća.

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva te je u 2020. iznosio 28,0%.

Raspršenost oko praga rizika od siromaštva prikazuje postotak osoba koje su u riziku od siromaštva u slučaju kada je prag rizika postavljen na 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka. Stopa rizika od siromaštva u 2020. iznosila je 7,3% ako je prag postavljen na 40% medijana, 12,5% ako je prag postavljen na 50% medijana i 25,3% ako je prag postavljen na 70% medijana ekvivalentnog dohotka.

Prema statusu stanovanja stopa rizika od siromaštva u 2020. bila je veća za stanare i iznosila je 24,5%, nego za vlasnike stana, za koje je iznosila 18,1%.

U tablici 9. prikazana je usporedba između više pokazatelja siromaštva za zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2020. Svi pokazatelji izračunani su iz podataka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima kućanstava (EU-SILC).

PNG

1)   Privremeni podatak

2)   Ne raspolaže se podatkom

Usporedba nekih pokazatelja siromaštva, prema raspoloživim podacima za 2020. među zemljama Europske unije, navedenima u tablici 9., pokazuje sljedeće:

- najvišu stopu rizika od siromaštva imala je Bugarska (23,8%), potom Rumunjska (23,4%), Španjolska (21,0%), Litva (20,9%), i Estonija (20,7%), gdje je više od petine stanovništva imalo ekvivalentan ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. U Hrvatskoj je stopa siromaštva iznosila 18,3%.

- najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Danskoj (12,1%), Finskoj (12,2%), Mađarskoj (12,3%) i Sloveniji (12,4%).

- najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je u Bugarskoj (32,1%), Rumunjskoj (30,4%) i Grčkoj (28,9%), a najmanje je osoba u takvu položaju bilo u Sloveniji (15,0%), Danskoj (15,9%) i Finskoj (16,0%). Prema tom pokazatelju, u Hrvatskoj je bilo 23,2% osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

- nejednakost raspodjele dohotka izražena kvintilnim omjerom (S80/S20) najveća je bila u Bugarskoj (8,0), Rumunjskoj (6,6), te u Litvi (6,1), što pokazuje da je, npr., u Bugarskoj 20,0% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primilo 8,0 puta veći dohodak od 20,0% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom. Za Hrvatsku je pokazatelj nejednakosti raspodjele dohotka iznosio 4,6. Najmanja nejednakost raspodjele dohotka bila je u Sloveniji (3,3), Belgiji (3,7) i Finskoj (3,7).

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor podataka

Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku prikazani u ovom Priopćenju izračunani su iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva koja je provedena u 2020. (ADS 2020.) Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema metodologiji ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i slično) te populacija otoka koji čine specifičnu prostornu cjelinu zbog manje dostupnosti, osim otoka koji su mostom povezani s kopnom (Krk, Čiovo, Vir, Murter i Pag).  

Anketom se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskome i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih uvjeta kućanstava. Anketa o dohotku stanovništva uvedena je u statistički sustav Republike Hrvatske u 2010. i usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanja EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti.

Prikupljanje podataka i utjecaj pandemije bolesti COVID-19

Podaci Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI, tj. za unos podataka koristi se prijenosno računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu provode posebno obučeni anketari.

S obzirom na izvanrednu situaciju vezanu uz pandemiju bolesti COVID-19, Državni zavod za statistiku poduzima potrebne mjere za sprečavanje širenja zaraze te su anketiranje kućanstava tijekom 2020.  većinom telefonski obavljali anketari tzv. metodom CATI.

Rad anketara organizira Državni zavod za statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira. Rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.

Referentna razdoblja na koja se odnose podaci definirana su vrstom podataka koji se prikupljaju. Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina te je stoga za anketu ADS 2020. referentno razdoblje podataka o dohotku 2019. Za ostale podatke referentno razdoblje različito je, npr. prethodni mjesec od trenutka anketiranja, prethodnih šest mjeseci, trenutačno, prethodnih 12 mjeseci itd

Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.

Definicije

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).

Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja koje je prethodna godina. Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.

Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.

Stopa rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva 2012. jest postotak osoba čiji je ekvivalentan raspoloživi dohodak u 2020. ispod praga rizika od siromaštva 2012. koji je usklađen sa stopom inflacije.

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazatelj je koji čine osobe (postotak osoba u ukupnoj populaciji) koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji (oskudici) ili žive u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada.

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi te mirovine. Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva.

Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.) statistički je standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske. Prostorne jedinice za statistiku 2. razine jesu Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska.

Jadranska Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku.

Kontinentalna Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Grad Zagreb, Zagrebačka županiju, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku.

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci tijekom referentnog razdoblja.

Intenzitet rada kućanstva jest odnos između ukupnog broja mjeseci u kojima su svi radno sposobni članovi kućanstva radili u referentnom razdoblju i ukupnog broja mjeseci koje su ti isti članovi kućanstva teoretski mogli raditi u tome istom razdoblju. Radno sposobna osoba jest osoba u dobi od 18 do 59 godina, s time da se isključuju studenti u dobnoj skupini između 18 i 24 godine.

Intenzitet rada definira se kao: vrlo niski (0 – 0,2), niski (0,2 – 0,45), srednji (0,45 – 0,55), visoki (0,55 – 0,85) i vrlo visoki (0,85 – 1). Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno sposobni članovi rade 20,0% i manje od 20,0% ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

Uzdržavano dijete uključuje sve osobe ispod 18 godina kao i osobe u dobi od 18 do 24 godine koje žive s barem jednim roditeljem i ekonomski su neaktivne.

Kućanstva koja nisu u mogućnosti priuštiti si tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće odnosi se na ona kućanstva koja svim svojim članovima ne mogu priuštiti, isključivo iz financijskih razloga, odlazak na tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. Odmor kod prijatelja ili rodbine, odmor s besplatnim smještajem ili odmor u vlastitoj vikendici, kući za odmor i sl. smatra se odlaskom na godišnji odmor. Ako bar jedan član kućanstva iz financijskih razloga nije u mogućnosti otići na godišnji odmor, smatra se da je cijelo kućanstvo u nemogućnosti otići na godišnji odmor. Ako kućanstvo posuđuje novac od banke, prijatelja, rodbine i sl. kako bi platilo odlazak na godišnji odmor, smatra se kao da je plaćeno iz vlastitih sredstava.

Kućanstva koja nisu u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent odnosi se na ona kućanstva koja si ne mogu isključivo iz financijskih razloga priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan

Kućanstva koja nisu u mogućnosti platiti neočekivani financijski izdatak odnosi se na ona kućanstva koja nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak isključivo iz vlastitih sredstava bez da se dodatno zadužuju. Neočekivani financijski izdatak jest mjesečni iznos praga rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prethodnoj godini te je za 2020. iznosio 2 500 kuna. Pod dodatnim zaduživanjem podrazumijeva se da kućanstvo ne treba tražiti financijsku pomoć od drugih (banke, prijatelja i sl.) te da ne dolazi u pitanje podmirivanje tekućih redovnih izdataka. Neočekivani financijski izdatak podrazumijeva, npr. izdatak za popravak nekoga izvanrednoga kvara u stanu ili zamjenu nekoga trajnog dobra i sl.

Kašnjenje s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine računa za režije ili potrošačkoga kredita) podrazumijeva postotak osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci neku od navedenih financijskih obveza platila nakon dana njezina dospijeća odnosno dospijeća računa na naplatu, isključivo zbog financijskih poteškoća. Plaćanje stambenoga kredita ili najamnine odnosi se na stan u kojem kućanstvo živi. Računi za režije podrazumijevaju račune za struju, vodu, plin, grijanje, odvoz smeća i ostale račune koji su povezani sa stanom u kojem kućanstvo živi. Iznimku čine računi za telefon (fiksni i mobilni) koji se ne smatraju računom za režije u ovom pokazatelju.

Sposobnost spajanja kraja s krajem sposobnost je kućanstva da redovito podmiruje uobičajene i nužne izdatke s obzirom na ukupni dohodak svih članova kućanstva. Sposobnost kućanstva podijeljena je u šest razina: vrlo teško, teško, s malim teškoćama, uglavnom lako, lako i vrlo lako prema kojima se kućanstvo izjašnjava.

Stavke materijalne deprivacije jesu:

1) kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga kredita

2) nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće

3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan

4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak

5) nemogućnost kućanstva da si priušti telefon

6) nemogućnost kućanstva da si priušti TV u boji

7) nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje

8) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil

9) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od siromaštva.

Status stanovanja kućanstva definira se u odnosu na stambenu jedinicu u kojoj je kućanstvo živjelo u vrijeme provođenja ankete, odnosno na njihov status vezano za taj stan. U tom smislu razlikuje se status vlasnika stana i status stanara. Status vlasnika stana podrazumijeva kućanstva čiji su članovi vlasnici ili suvlasnici stana u kojem žive, bez obveze ili s obvezom otplate stambenoga kredita ili obvezom otkupa stana, ili stanari koji ne plaćaju najamninu za stan u kojem žive. Status stanara podrazumijeva ona kućanstva koja plaćaju punu (tržišnu) najamninu ili sniženu najamninu.

Nacrt i veličina uzorka

Anketa o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno anketiraju. Okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u 2020. temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine. Ukupni uzorak činila su 11 744 kućanstva. U izabranom uzorku za 2020. uspješno je anketirano 7 716 kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 69,42%.

 

Kratice

ADS	Anketa o dohotku stanovništva
CAPI	računalno potpomognuto anketiranje
CATI	računalno potpomognuto telefonsko anketiranje
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom
EU	Europska unija
EU-27	Europska unija (27 zemalja članica)
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKPJS 2012.	Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012.
NN	Narodne novine
OECD	Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

Znakovi

…	ne raspolaže se podatkom

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Dijana Nikitović i Hrvoje Žagmeštar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148