KNJIŽNICE U 2020.

 

Obradom administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice dobiveni su podaci o knjižnicama koje su djelovale na području Republike Hrvatske u 2020.

Obuhvaćeno je 1 749 knjižnica, u koje su uključene jedna nacionalna, 99 visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih, 95 specijalnih, 304 narodne, 883 osnovnoškolske i 367 srednjoškolskih knjižnica.

Od ukupnog broja knjižnica u 2020., njih 11% samostalne su knjižnice, njih 6% djeluje u sastavu druge knjižnice (podružnice), a 83% je u sastavu druge institucije, poduzeća ili obrazovnih ustanova.

Sve je veći broj knjižnica s pristupom internetu

Modernizacija knjižnica novim medijima i tehnologijama omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija, pa integriranu čitaonicu ima 87% svih knjižnica, multimedijski odjel ima njih 64%, a opremljenost bežičnim internetom iznosi 87%. Knjižnica koje imaju bežični internet za korisnike više je za 12% u odnosu na 2019.

Ukupno zaposlenih osoba u knjižnicama jest 4 082, a od toga je 84% žena. U odnosu na ukupan broj zaposlenih osoba u knjižnicama, njih 88% odnosi se na stručno knjižnično osoblje.

Najbrojniji članovi narodnih knjižnica i posjetitelji knjižničnih događanja jesu djeca i mladi do 18 godina

Članstvo u knjižnicama ima 1 287 522 osobe, a od toga je 68% aktivnih korisnika u 2020. Žene čine 64% ukupnih korisnika narodnih knjižnica.

Članovi osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica čine 39% članstva svih knjižnica, a slijede narodne knjižnice s 37% u ukupnom članstvu. U narodnim knjižnicama djeca i mladi do 18 godina čine 40% članstva.

Promatrajući dobnu strukturu posjetitelja, u ukupnim posjetima knjižničnim događanjima i radionicama 72% polaznika mlađe je od 18 godina.

Utjecaj krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 i zatvaranja javnih ustanova na knjižničnu djelatnost

U 2020. se izvan knjižnice koristilo 85% knjižnične građe. Ako usporedimo posudbe knjižnične građe u odnosu na 2019., vidi se pad posudbi od 28%, što upućuje na to da su kriza zbog pandemije i zatvaranje svih kulturnih institucija utjecali i na knjižničnu djelatnost.

Pad posjeta knjižnicama najviše se vidi u fizičkim posjetima, kojih je čak 46% manje nego 2019. Broj održanih knjižničnih događanja u 2020. manji je za 57%, a posjetitelja događanja također je manje nego godinu prije, i to za 44%. Također, broj održanih radionica u sklopu knjižnica manji je za 38% u odnosu na 2019.

Virtualni posjeti knjižnicama − rastući trend među korisnicima

Zbog razvoja digitalnog društva uočava se tendencija virtualnih posjeta knjižnicama, koji su u 2020. još zastupljeniji nego u prethodnim godinama i iznose 69% ukupnih posjeta, što je 10% više nego u 2019.

PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG PNG

1) Specijalne knjižnice ne raspolažu podacima o prihodima, nego samo podacima o rashodima. Prihod specijalnih knjižnica dio je ukupnih prihoda matične institucije i knjižnica je dio nje te se ne iskazuje zasebno.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o knjižnicama rezultat su obrade statističkih podataka iz administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK). Prema članku 6. stavku 3. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, br. 17/19. i 98/19.), knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svom poslovanju i unositi ih u sustav jedinstvenoga elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica u NSK u skladu sa standardima iz članka 12. stavka 2. navedenog Zakona.

Prikupljanje podataka iz administrativnih izvora u skladu je preporukama Kodeksa prakse europske statistike za korištenje administrativnih i drugih podataka kad god je to moguće radi smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica te smanjenja troškova prikupljanja, obrade i objavljivanja statističkih podataka.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćene su sve knjižnice koje su postojale 31. prosinca 2020. u Republici Hrvatskoj. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Knjižnica je pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda: jesu nacionalna, visokoškolske, sveučilišne, znanstvene, specijalne, narodne i školske.

Specijalna knjižnica (stručna knjižnica) jest knjižnica koja pokriva jednu diciplinu ili određeno područje znanja. Naziv specijalna knjižnica u nekim se slučajevima koristi za knjižnicu koja ponajprije služi specijalnoj kategoriji korisnika (npr. bolesnicima) ili je usmjerena na određeni oblik dokumenta (npr. fonoteka, fototeka, filmoteka).       Može biti javna ako je osnivač Republika Hrvatska ili pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te privatna ako je osnivač druga pravna ili fizička osoba.

Administrativna jedinica jest knjižnica ili skupina knjižnica koje djeluju pod jednom knjižničnom upravom. Administrativna jedinica može se sastojati od središnje knjižnice i ogranaka, odnosno podružnica.

Samostalna knjižnica jest samostalna javna ustanova, odnosno registrirana pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Knjižnica u sastavu jest ustrojstvena jedinica ustanove ili druge pravne osobe koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Knjižnični ogranak/podružnica/područna knjižnica jest ustrojbeni dio administrativne jedinice knjižnice smješten na izdvojenoj lokaciji koji pruža usluge korisnicima.

Pokretna knjižnica (bibliobus) jest pokretni odjel knjižnice s posebno opremljenim i namještenim vozilom za neposredno dostavljanje građe i pružanje usluga korisnicima.

Korisnički prostor (neto korisnički prostor) jest iskoristivi prostor za korisničke usluge. Uključuje prostor za čitanje, učenje (individualno ili grupno), posudbu, upute i informacije te druge usluge, prostore u kojima korisnici samostalno koriste knjižnicu (posudba i vraćanje građe, automatsko razduživanje i zaduživanje) i područja za rekreaciju i komunikaciju/odmor i druženje, višenamjenske dvorane, prostore za osobe koje su se iznenada razboljele i ulazno predvorje/aula te područja s građom u otvorenom pristupu koja su sastavni dijelovi korisničkih službi.

Korisničko mjesto jest sjedeće mjesto za korisnika (isključuje se sjedeće mjesto za odmor).

Knjižnična građa jest svaki jezični, slikovni i zvučni dokument na lako prenosivu materijalu ili u elektronički čitljivu obliku informacijskoga, umjetničkoga, znanstvenoga ili stručnog sadržaja proizveden u nekoliko primjeraka i namijenjen javnosti te rukopisi. Knjižničnom građom smatraju se i igre, igračke i slično ako su dio knjižničnog fonda.

Knjižna građa jest fizička knjižnična građa koju ima knjižnica, a nije u digitalnom obliku. Uključuje knjige, serijske publikacije, rukopise, ocjenske radove, brošure, didaktičke igre te ostalu knjižnu građu (karte, fotografije, reprodukcije umjetničkih djela i slično).

Fond je ukupnost građe knjižnice u svim formatima.   

Knjiga je neperiodička tiskana publikacija od najmanje 49 stranica, bez omota.

Brošura je neperiodička tiskana publikacija od najmanje pet, ali ne više od 48 stranica, bez omota.

Časopis je periodička publikacija u više svezaka čije objavljivanje nije vremenski ograničeno, tj. koja se osniva s namjerom da se objavljuje u neograničenom broju svezaka. Objavljuje se u više ili manje u redovitim vremenskim razmacima.

Svezak je fizička jedinica bilo kojega tiskanog djela ili rukopisa sadržanoga u jednom uvezu.

Novine su serijska jedinica građe koja se objavljuje u čestim razmacima, obično dnevno, tjedno ili polutjedno i izvještava o tekućim zbivanjima i temama od javnog interesa.     

Rukopis je originalna građa pisana rukom ili na pisaćem stroju.

Ocjenski radovi jesu radovi koji su uvjet za završetak studija i stjecanje određenog naziva ili stupnja tercijarnog obrazovanja. U Republici Hrvatskoj uključuju doktorski rad ili disertaciju (na kraju poslijediplomskoga sveučilišnog studija), diplomski rad (na kraju diplomskoga i integriranoga diplomskoga i preddiplomskoga sveučilišnog studija) i završni rad (na kraju svih ostalih studija, no često označuje završni rad preddiplomskog studija).

Digitalizirana građa jesu preslike izvornika izrađene postupkom digitalizacije odnosno pretvorbom u digitalni oblik. Digitalizirani mogu biti različiti oblici, poput teksta, audiograđe, videograđe itd.

Digitalna građa u izvorno digitalnom obliku jest građa koja je izvorno nastala u digitalnom obliku, npr. e-knjige, e-časopisi, e-novine i drugi digitalni dokumenti obrađeni i pohranjeni u repozitoriju ustanove.

Audiovizualna građa jest vrsta neknjižne građe koja se može upotrebljavati samo s pomoću neke sprave, poput projektora, čitača/čitala, naprave za povećavanje itd. U audiovizualnu građu ubrajaju se filmovi (filmske kasete, kutije, kolutovi i petlje), mikrooblici (mikrofilmovi, mikrolistići), videosnimke (videovrpce, videokasete, videokutije i videodiskovi), vizualne projekcije (dijafilmovi, dijapozitivi, prozirnice, stereografi i mikroskopski preparati) i zvučne snimke (gramofonske ploče, kompaktni diskovi, magnetofonske vrpce, zvučne kasete i zvučne kutije).

Elektronička zbirka jesu izvori u elektroničkom obliku kao dio knjižnične zbirke, izvorno digitalni ili digitalizirani.

Elektronička knjiga jest jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD ROM-u i DVD-u).

Ostala knjižna građa jest sva druga građa osim knjiga, periodike, rukopisa, mikrooblika i audiovizualne građe. Uključeni su materijali, kao što su karte, grafikoni, umjetničke reprodukcije, fotografije, tehnički crteži, igračke, multimediji i slično.

Prinova je dokument ili jedinica građe koja se dodaje zbirci u izvještajnom razdoblju.

Korisnik knjižnice (član knjižnice) jest svaka osoba učlanjena u knjižnicu kao korisnik građe i usluga u izvještajnoj godini.

Aktivni korisnik jest član knjižnice (upisani korisnik) koji je posjetio ili koristio knjižnicu ili usluge u izvještajnoj godini. Korištenje može obuhvaćati i korištenje elektroničkih usluga u knjižnici ili izvan nje.                         

Posjet je čin ulaska u prostore knjižnice ili pristupa mrežnim stranicama knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.

Fizički posjet jest čin ulaska korisnika u prostore knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.

Virtualni posjet jest individualni vanjski virtualni posjet mrežnim stranicama i katalogu knjižnice.

Izobrazba korisnika jesu programi izobrazbe s razrađenim planom predavanja radi usvajanja znanja i vještina za korištenje knjižnice te drugih informacijskih i tehničkih usluga. Može uključiti obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s obrazovnim sadržajima.

Radionica je aktivnost koju organizira stručni zaposlenik knjižnice za korisnike. Izobrazba korisnika definira se kao program ustanovljen s posebnim planom predavanja radi podučavanja korisnika za korištenje knjižnice te drugih informacijskih i tehničkih usluga. Obuhvaća i obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s obrazovnim sadržajima. Izobrazbe u sklopu projekta ubrajaju se samo ako je projekt namijenjen korisnicima knjižnice.

Knjižnična događanja jesu aktivnosti organizirane za korisnike s književnom, kulturnom ili društvenom namjenom, npr. posjeti autora, čitateljske skupine, književni susreti i izložbe.

Međuknjižnična posudba jest posudba dokumenta u materijalnom obliku (knjige) ili dostava dokumenta kao preslike iz jedne knjižnice drugoj koja nije pod istom upravom. Obuhvaća i elektronički posredovanu dostavu dokumenata.

Knjižničarski savjetnik jest osoba koja ima najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višega knjižničara te stručna znanja kojima je stručno stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s ''Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti''.

Viši knjižničar jest osoba koja ima položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara, najmanje pet godina rada u struci nakon položenoga stručnog ispita za diplomiranoga knjižničara te stručna znanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s ''Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti''.

Diplomirani knjižničar jest osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili završen drugi studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu tog Zakona, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od tri godine od dana zapošljavanja te položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara.

Knjižničar je osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, završen drugi studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva u roku od tri godine od zapošljavanja te položen stručni ispit za knjižničara.

Pomoćni knjižničar jest osoba koja ima završenu četverogodišnju srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnoga knjižničara.

Ostalo knjižno osoblje jesu zaposlenici knjižnica koji nemaju stručno knjižnično zvanje.

Studenti su polaznici fakulteta koji honorarno rade u knjižnicama ili u sklopu pojedinih kolegija odrađuju praktičnu nastavu u knjižnicama.

Prihod knjižnice jesu financijska sredstva osigurana za redovitu djelatnost knjižnice.

Vlastiti prihod jest prihod koji ostvaruje knjižnica. Odnosi se na prihode dobivene od obavljanja usluga i/ili isporuke dobara na tržištu, poput prodaje vlastitih izdanja ili najma prostora, prihode od osnovne djelatnosti knjižnice, kao što su prihod od članarina i zakasnina, prihod od imovine (kamate)te prihod od pomoći i donacija.

Rashod knjižnice jest izdatak koji je nastao vođenjem knjižnice. Obuhvaća nabavu knjižne građe, bruto prihode zaposlenika, izobrazbu knjižničnog osoblja i ostale rashode knjižnice.

 

Kratice

CD ROM	ispisni kompaktni disk ili optički disk − memorija sa stalnim sadržajem
DVD	digitalni videodisk
ECTS	Europski sustav prijenosa bodova
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom
MK	Ministarstvo kulture
NN	Narodne novine
WLAN	bežična lokalna internetska veza
tis.	tisuća

Znakovi

-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 4806-111, telefaks: (+385 1) 4817-666
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević i Gordana Bralić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 4806-138, 4806-154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 4806-115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr
Telefaks: (+385 1) 4806-148